U RS-u žele novi zakon o amnestiji uz napomenu koja djela ne smiju biti amnestirana
Ovo je zaključak današnjeg zajedničkog sastanka članova Odbora za predstavke, prijedloge i društveni nadzor Narodne skupštine i predstavnika Ministarstva pravde RS-a sa šefovima poslaničkih klubova u entitetskom parlamentu.
Predsjednik entitetskog parlamenta Nedeljko Čubrilović je istakao da je riječ o humanoj ideji i aktu milosti kojim najviši zakonodavni organ treba precizno da definiše ko zaslužuje oprost jednog dijela kazne, vodeći pri tome posebnu pažnju o žrtvama, saopćeno je iz Narodne skupštine.
Naglasio je da je potrebno tačno definisati koja krivična djela nikako ne smiju biti amnestirana.
Čubrilović je rekao da je, ukoliko poslanički klubovi žele da zakon ide u hitnoj proceduri, potrebno da Ministarstvo pravde prijedlog ovog zakonskog akta pripremi do 4. jula kako bi se ovaj zakon našao na dnevnom redu julske sjednice parlamenta.
Predsjednik Odbora za predstavke, prijedloge i društveni nadzor Narodne skupštine Republike Srpske Slobodan Protić, koji je predsjedavao sastankom, upoznao je prisutne da su članovi Odbora u proteklom periodu posjetili osuđene osobe na izdržavanju kazni u kazneno-popravnim zavodima u Foči, Banjoj Luci, Zenici i Mostaru gdje su se uvjerili da jedan dio problema s kojima se suočava cijelo društvo proističe iz činjenice da zakon o amnestiji nije donesen već 12 godina. Upravo zbog toga Odbor je pokrenuo inicijativu za donošenje zakona o amnestiji.
Ministar pravde Anton Kasipović saglasan je da je usvajanje ovog zakona u RS potrebno, dok je pomoćnik ministra pravde za izvršenje krivičnih sankcija Pero Dunjić rekao da bi se zakon odnosio samo na osobe kojima su sudili sudovi RS-a.
"Ovaj zakon se ne bi odnosio na one osobe kojima je kazne izrekao Sud BiH, njih 125, i Sud Brčko Diktrikta, njih 18, koliko ih se nalazi na izdržavanju kazne u kazneno popravnim zavodima u RS", rekao je Dunjić i naglasio da je Ministarstvo pravde RS spremno da uputili prijedlog za donošenje zakona o amnestiji i Ministarstvu pravde BiH, kako bi sličan zakon bio donesen i na nivou BiH.
Ombudsman BiH iz reda srpskog naroda Ljubinko Mitrović rekao je da je ova institucija, čiji zadatak je zaštita ljudskih prava, spremna da se aktivno uključi u definisanje oblika amnestije i pomogne izradu zakonskog rješenja, te da inicira da se na svim nivoima vlasti u BiH pokrene inicijativa za donošenje sličnog zakona.
Svi učesnici zajedničkog sastanka složili su se da bi ovim zakonom trebalo precizno utvrditi koje osuđene osobe nemaju pravo na amnestiju, kao što su osobe osuđene na kazne zatvora od 30 do 40 godina, osuđeni za krivična djela silovanja, obljube nad nemoćnim osobama, polnog nasilja nad djetetom, zloupotrebe službenog položaja, proizvodnje i prometa opojnih droga i druga teška krivčna djela, saopćeno je iz entitetskog parlamenta.
