Predsjednik EU vijeća
490

U Sarajevo stiže Charles Michel, tražit će potpisivanje "zajedničke izjave" o izbornoj reformi

S. M.
Charles Michel (Foto: EPA-EFE)
Charles Michel (Foto: EPA-EFE)
U glavni grad Bosne i Hercegovine u narednih nekoliko dana trebao bi doputovati predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel. Uprkos tome što neće biti otvorena nova runda pregovora o izbornoj reformi, evropski zvaničnici pripremaju "zajedničku izjavu" o nastavku izborne reforme nakon završetka oktobarskih izbora.

Predstavnici EU po instrukciji predsjednika Evropskog vijeća rade na formulaciji zajedničke izjave, koju bi potpisali bh. zvaničnici, a kojom bi se obavezali da će nastaviti raditi na izbornoj reformi nakon što se održe Opći izbori u BiH, saaznaje Klix.ba iz diplomatskih izvora. Nezvanično Michel u Sarajevo dolazi krajem iduće sedmice.

U Bosni i Hercegovini nedavno je boravio Simon Mordue, šef kabineta Michela, koji se kod zvaničnika raspitivao o izbornoj reformi, mogućem nastavku pregovora i formatu. Budući da do novih pregovora trenutno ipak neće doći, i da pritisak Zagreba da se pregovori nastave nije urodio plodom, zajednička izjava ostavila bi prostor premijeru Hrvatske Andreju Plenkoviću da svoje lobiranje predstavi uspješnim.

Podsjećamo, Plenković je nedavno najavio dolazak evropskih zvaničnika s ciljem riješavanja pitanja izborne reforme, ponavljajući stavove da Hrvati ne mogu birati svoje predstavnike. Također premijer Hrvatske trpi veliki pritisak predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića da blokira ulazak Finske i Švedske u NATO savez ali i optužbe da ništa konkretno ne čini u korist politike HDZ-a BiH.

"Hrvatska je talac karijernih projekcija nekolicine ljudi. Egzistencijalne potrebe Hrvata u BiH se na ovakav bezočan način ignorišu. Učinit ću sve od sebe, iako sam ne mogu, da svi znaju o tome", rekao je Milanović.

Obećanje da će se nastaviti s radom na izbornoj reformi ostavila bi prostor i Draganu Čoviću da opravda potencijalno blokiranje donošenja budžeta, odnosno izbora, do ispunjenja cilja da Federaciju BiH napravi trajno ovisnom o interesima Republike Hrvatske.

Sve to govori da snažan utjecaj na inicijative iz Brisela u vezi s izmjenama Izbornog zakona u BiH ima zvanični Zagreb, a ne samo temeljna politika evropskih institucija. Samim tim postavlja se pitanja objektivnosti evropskih zvaničnika u smislu pristupa u procesu donošenja novog Izbornog zakona jer hrvatski zvaničnici snažno lobiraju za reformu koja zadovoljava interese HDZ-a.