Inicijativu je pokrenuo mladi vijećnik Naroda i Pravde u Općini Centar Hidajet Porić, a podršku su iskazali svi vijećnici.
Hidajet Porić je za Klix.ba pojasnio da je inicijativa predložena na 32. redovnoj sjednici Općinskog vijeća koja je održana 28. septembra. Kolege vijećnici koji su se u tom trenutku izjašnjavali o ovoj inicijativi su jednoglasno dali podršku, dakle nije bilo onih koji su protiv ili suzdržani.
"Općinsko vijeće je predstavnički organ koji može, između ostalog, da predlaže i usvaja inicijative. Naš posao je završen usvajanjem inicijative, a sada je sve na izvršnoj vlasti, odnosno načelniku i administraciji. Ne mogu sa sigurnošću reći kada će početi realizacija, to je vise pitanje za izvršnu vlast u Općini Centar, ali iskreno vjerujem i nadam se da će realizacija biti provedena što prije", rekao je.
On je poručio da je Nedžad Ibrišimović bistu zaslužio i mnogo ranije te se nada da nećemo dugo čekati.
"Historija i zaslužni pojedinci u naletu destruktivnih politika i izvrtanja činjenica moraju ostati trajno zabilježeni. Nedžad Ibrišimović je dio historije književnosti Bosne i Hercegovine. Ne smijemo zaboraviti ni Nedžada, ni njegova djela, ni ono što je značio za nasu domovinu. To je bio jedini motiv. Da u vremenima ispred nas buduće generacije bista podsjeća na velikana bh. književnosti", kazao je.
Nedžad Ibrišimović (20. oktobra 1940. Sarajevo – 15. septembra 2011. Sarajevo) je pripovjedač, romansijer, dramski pisac i publicist. Osnovnu školu je završio u Žepču. Školu za primijenjenu umjetnost, odsjek vajarstvo, završio je 1961. godine u Sarajevu. U Sarajevu je 1977. i diplomirao na Filozofskom fakultetu, odsjek filozofija. Član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine od 1964. godine i član je Udruženja likovnih umjetnika BiH od 1982. godine. Dopisni je član ANUBiH od 2008. godine.
U toku agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992-1995 neposredno se uključio u odbranu zemlje. Na Dobrinji je organizovao podružnicu Kulturnog društva Bošnjaka Preporod koja je radila i u doba blokade ovog dijela grada Sarajeva. Predsjednik je Društva pisaca Bosne i Hercegovine u dva mandata, od 1993. do 2001. godine. Od 1995. do 1998. bio je glavni i odgovorni urednik časopisa za književnost Život. Osnivač i predsjednik Legološkog udruženja BiH. Autor je više knjiga priča, pripovijesti, drama i romana koje su prevođene na češki, turski, albanski, španski, arapski, engleski, francuski, njemački i talijanski jezik
Veliki dio Ibrišimovićeve proze uobličen je u dramske tekstove koji su predstavljeni na mnogim bosanskohercegovačkim scenama, ali i izvan njih.
