U Sarajevu i Banjoj Luci takom pandemije izgrađeno manje od dva kilometra biciklističkih staza

Riječ je o podacima koji se odnose na period pandemije koronavirusa kada su razvijene države odlučile uložiti mnogo novca u gradnju ove infrastrukture. I na druge način odlučili su podstaknuti biciklizam kao sredstvo u urbanoj mobilnosti.
To je učinjeno jer je prijevoz biciklom prepoznat kao sigurnim tokom pandemije - tokom prijevoza biciklom mali je rizik od zaraze koronavirusom. Osim toga, gradnjom ove infrastrukture podstiče se prijevoz bicikom, a što znači manje saobraćajnih gužvi i manje zagađenje okoliša.
Od početka pandemije, marta prošle godine u Sarajevu je napravljen tek jedan kilometar biciklističke staze, a u Banjoj Luci još manje - 800 metara. Uočljivo je da je to u glavnom gradu urađeno na uštrb prostora za kretanje pješaka. U Banjoj Luci je riječ o vrlo loše projektovanim stazama kojima se biciklistima otežava kretanje i ugrožava sigurnost.
Pariz je među evropskim gradovima koji imaju najviše novih kilometara staze. U ovoj metropoli je u godinu i po napravljeno 50 kilometara staze.
Niti jedna instanca vlasti u Bosni i Hercegovini nije donijela nijednu mjeru kojom bi podstakla kupovinu bicikla, tj. ovakav oblik prijevoza. S druge strane, primjera radi u Podgorici i Novom Sadu se subvencionira kupovina bicikla, dok su u Češkoj obavezale vozače motornih vozila da moraju imati distancu najmanje od 1,5 metara prilikom zoabilaženja biciklista.
U pojedinim državama, odnosno gradovima postoje subvencije i prilikom popravke bicikala.

Domaće vlasti ne samo da zanemarljivo ulažu novac u gradnju nove infrastrukture i ne samo da nemaju podsticajne mjere, već ne mare ni za postojeću infrastrukturu. U spomenutom periodu nisu niti jedne marke uložile u održavanje postojeće biciklističke infrastrukture, dok su vlasti drugih zemalja ulagale mnogo novca.

"U Bosni i Hercegovini ne postoje redovna sredstva koja se ulažu u biciklističku infrastrukturu, na bilo kojem nivou vlasti, pa s tim u vezi sva sredstva koja su uložena, mogu se posmatrati kao dodatna. No, isto tako, ulaganja u biciklističku infrastrukturu u općinama i gradovima u Bosni i Hercegovini, koja su se dogodila u navedenom periodu, teško se mogu posmatrati kao sredstva izdvojena zbog ublažavanja posljedica pandemije", obrazložili su u Centru za životnu sredinu.

Pozivajući se na podatke Evropske federacije biciklista, ukazali su da je u evropskim gradovima najavljena gradnja 2.591 kilometra biciklističke staze te da je od marta prošle godine do marta ove godine napravljeno 1.441 kilometar staze.
Više informacija o ovome možete potražiti i na Facebook stranicama Centra za životnu sredinu i Giro di Sarajevo.