U Sarajevu održana konferencija "Da rastemo u miru", fokus na suosjećanju i prihvatanju različitosti
Na konferenciji se okupilo više od stotinu profesora, pedagoga i direktora 65 škola iz šest kantona koji su u protekle dvije godine provodili program mirovnog obrazovanja sa ciljem da kod učenika unaprijede stavove, znanja i vještine za izgradnju mira.
U tom periodu su održane brojne radionice na temu kulture mira, ljudskih prava, stereotipa i predrasuda, identiteta, kritičkog mišljenja i prevencije konflikta, na kojima je sudjelovalo preko 1.500 učenica i učenika.
Robert Lopez, v.d. direktora USAID-a, na otvaranju konferencije je napomenuo kako živimo u svijetu u kojem su bol i strah sveprisutni, te nikada nije bila nužnija potreba za dijalogom, suosjećanjem i poštovanjem drugih i spremnost za propitivanje stereotipa.
"Mirovno obrazovanje važno je za sve generacije, a posebno za mlade. Integriranje mirovnog obrazovanja u sve aspekte školskih programa način je uklanjanja podjela koje se jasno vide kroz tri odvojena, jednostrana, a nerijetko međusobno suprotstavljena historijska narativa“, kazao je Lopez i dodao da je mladima potrebno obrazovanje koje nudi vještine za razumijevanje i poštovanje različitosti i kritičko razmišljanje.
Nastavnicima, direktorima i pedagozima obratio se i Bojan Domić, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta Srednjobosanskog kantona koje je među prvima počelo provoditi program mirovnog obrazovanja.
"Ovo što vi radite nije samo neki projekat, to je jedna jako bitna stvar za društvo. Iskoristite to što je bolje moguće. Samo tako možemo napraviti nešto dobro. Samo tako možemo graditi bolju budućnost. Jer alternativa nije dobra za našu djecu", kazao je Domić.
Učesnici konferencije su imali priliku da razmjenjuju ideje, prakse, te da daju preporuke za unapređenje programa mirovnog obrazovanja. Oni su bili jedinstveni u stavu da mirovno obrazovanje treba biti prisutno u svim školama širom Bosne i Hercegovine, te su potpisali zajednički manifest kojim daju podršku otvaranju javne rasprave o potrebi sistemskog uvođenja mirovnog obrazovanja u bosanskohercegovačke škole.
"Posebno nas raduje to što su javno dali podršku da u narednom periodu zajednički povedemo jednu ozbiljnu javnu raspravu o potrebi uvođenja ovakve vrste obrazovanja sistemski u škole. Sada imamo jednu veliku snagu iza nas, stotinu profesora sa svih strana da stoje iza jedne ideje da obrazovanje mora u sebi sadržavati tu mirovnu komponentu i to stvarno ohrabruje", kazala je Majda Behrem-Stojanov, direktorica projekta PRO-Budućnost.
Kroz program mirovnog obrazovanja, koji je počeo u septembru 2020. godine, PRO-Budućnost u saradnji sa ministarstvima obrazovanja podržava izgradnju kulture mira u školama. Ovaj program je postepeno komuniciran od ministarstava, preko škola prema nastavnicima, da bi naposljetku došao do učenika.
Profesorica historije, demokratije i ljudskih prava Zumreta Marić, koja je mirovno obrazovanje predavala u tri škole u Mostaru i Stocu, naglasila je kako je njen cilj da nauči učenike da "misle mir".
"U projektu sudjelujemo već dvije godine, a smatrala sam i smatram da je moja zadaća da pripremim učenike da žive u jednom društvu različitosti i da prihvataju i cijene različitosti. Vjerujte mi da su se učenici tako uključili i da su toliko zainteresovani. Oni su spremili mnogo pozdrava iz sunčanog Mostara i mole da se projekat nastavi", kazala je profesorica Marić.
Pedagog iz srednje škole u Livnu, Darko Perković je kroz program shvatio kako mladi u BiH žele pravedno društvo u kojem će se osjećati sigurno, te kako žele da se riješe teškog bremena prošlosti.
"Mladi žele da se napravi rez po pitanju prošlosti i da se snage usmjere prema budućnosti, prema boljoj budućnosti", rekao je Perković.
Profesorica Edina Čomić iz Mostara je mišljenja kako je mirovno obrazovanje potrebno u svakom dijelu zemlje, a posebno u gradovima gdje su izražene podjele.
"Nažalost, Mostar je i dalje podijeljen grad nekom nevidljivom linijom i to se i dalje osjeti. Samim tim je podijeljeno obrazovanje, podijeljene su škole, razdvojena su djeca, tako da je ovaj projekat dobro došao. Ovo je nešto što praktično daje uputstvo za život i oni žele život kakav zaslužuju svi u ovoj zemlji - bez podjela i bez predrasuda", naglašava profesorica Čomić.
O miru su učili i učenici škole u Bosanskom Petrovcu koja je specifična po tome što je pohađaju djeca iz dva kantona i dva entiteta. Direktor Nedret Delić školu smatra Bosnom i Hercegovinom u malom jer djeca slušaju i bosanski i srpski jezik, koji im predaje profesorica koja govori hrvatski.
"Mi prosvjetni radnici moramo prvo u svojim glavama malo predrasude ukloniti, a onda i kod učenika. Dosta je do nas – koliko mi to provodimo, koliko dajemo sebe i je li nama cilj da imamo mirovno obrazovanje, je li nama cilj da živimo u normalnom društvu?", kazao je on.
Profesori iz škola su govorili o tome kako je vladalo veliko interesovanje učenika za mirovno obrazovanje zbog čega smatraju da je ono neophodno u obrazovnom sistemu.
"Mladi žele da se druže sa drugim i drugačijim kako bi sve te predrasude razbili. Kao što vidimo po dešavanjima u svijetu, ratovi nisu prošlost te mirovno obrazovanje treba uključiti u svaki segment našeg života", smatra profesorica Elma Škiljo iz Tešnja.
Osim razmjene iskustava konferencija je učesnicima pružila priliku da čuju nešto više o ulozi nastavnika u izgradnji mira, kako podučavati kulturu sjećanja i zašto je ona važna, te kako razgovarati o ovako osjetljivim temama sa učenicima ali i njihovim roditeljima. O tome su govorili Nedim Krajišnik, iz Centra za obrazovne inicijative Step by Step, Bojana Dujković-Blagojević iz Udruženja nastavnika historije Euroclio, te Mirjana Gavrić, dječija i adolescentna psihoterapeutkinja.
"Mir je vrijednost koja živi u svemu – u matematici, fizici, religiji, u vašem ponašanju. Nekad ste važniji od roditelja. A ta moć nosi ogromnu odgovornost. Vaša učionica je vaše ostrvo. Zato mir mora postati vrijednost svakog od nas", kazao je Nedim Krajišnik.
Strijelci osvajaju medalje, ali nedostaje podrška: Farah Onešćuk briljirala u Srbiji
