U Sarajevu održana promocija publikacije "Govorom mržnje protiv medija"
Nermina Mujagić, redovna profesorica na Fakultet političkih nauka u Sarajevu se javnosti obratila u funkciji urednice publikacije.
"Nekoliko autora koji dolaze iz akademskih krugova, ali i novinara praktičara, je analiziralo govor mržnje u medijima. Poseban fokus pažnje bio je na predizbornoj kampanji koja se događala 2018. godine. Posebno smo se fokusirali na medijske izvore koji često u sebi sadrže govor mržnje, govor koji je nabijen diskriminacijom, huškanjem protiv drugoga i slično tome. Međutim, od jednog projekta koji je imao idealističan naziv "Medijima protiv govora mržnje" smo dobili ovaj naslov "Govorom mržnje protiv medija" zato što je naše istraživanje pokazalo da su danas novinari i urednici najviše na udaru. To su posebno mediji koji u svojoj uređivačkoj politici baštine fundamentalno načelo demokratije, a to je pravo na legitimnu kritiku vlasti. Novinari koji nisu istomišljenici ovog režima se proglašavaju neprijateljima. Često danas u našem javnom diskusrsu čujemo izjave da su mediji zapravno jedini ti koji proizvode govor mržnje, što, naravno, nije tačno", rekla je ona.
Navela je i kako bi spasa za novinarsku profesiju bilo ukoliko bi mi kao društvo njegovali kulturu da novinar ima pravo na intervenciju ukoliko dođe do govora mržnje.
Bivši sudac Vlado Adamović ističe da trebamo početi praviti ozbiljnu razliku između države i društva.
"Država je politička organizacija kojom se organizira kraljevina, republika, demokratija, autokratija itd. Društvo je nešto sasvim drugo. Država na govor mržnje se organizuje tako što štiti određena dobra. Od stepena efikasnosti države, sudstva itd. postižu se određeni uspjesi. Međutim, to nije problem. Problem je stanje u društvu. Društvo je širi pojam. Ono je mjesto gdje se njeguje kultura govora, kultura uopće i dobrosusjedski odnosi. Kad u društvu počnete govorom mržnje obraćati se drugoj naciji ili drugome, različitom, onda ću vas pozvati na citat kojeg je gospodin Gojko Berić naveo u predgovoru: 'Metak ubija jednog čovjeka, a mržnja ubija hiljade ljudi.' Nije pitanje da li će se država protiv mržnje boriti kaznenim progonom nego je pitanje koliko ćemo se mi, društvo, vratiti na taj kulturni stupanj da mržnja postaje nekulturna i neprihvatljiva", izjavio je on.
Pravilo o govoru mržnje najčešće krše oni kojima je javni prostor dostupan i koji to zloupotrebljavaju. Njima je sasvim prirodno pozivati na mržnju, razdor i ratove. Adamović smatra da se društvo treba oduprijeti tome. Osvrnuo se i na sankcije za govor mržnje:
"Krivično zakonodavstvo predviđa zatvorske kazne ako govorom mržnje izazivate vjersku, nacionalnu, rasnu netrepeljivost itd. Sociološki gledano, to je daleko širi aspekt. To je i mimika i gestikulacija. To je kad se smijete i idete pored groblja. Takve stvari ne treba raditi", objašnjava on.
Navodi kako najčešće govor mržnje šire oni koji kad ujutru stanu pred ogledalo ne mogu prepoznati sebe kao osobu. Oni nisu izgrađeni nego se pozivaju na kolektivitet, a kolektivitet je najlakše pokrenuti govorom mržnje.
Dušan Musa, predsjednik Skupštine Društva novinara BiH i novinar Radija Čapljina je izrazio zadovoljstvo što su uspjeli dvije manifestacije spojiti u jednu: promovirati publikaciju "Govorom mržnje protiv medija" te održati redovitu godišnju manifestaciju "Novinar godine".
"U izradi publikacije je učestvovalo i troje naših kolega. Dvoje su bili koautori: Fedžad Forto i Arijana Tafro Buljubašić, dok je kolegica Verica Kalajdžić bila jedna od urednica. Naša ambicija je uoči izbora bila da na neki način osvjestimo javnost o tome šta se sve događa s medijima, a to je zapravo atak na medije", rekao je on.
"Naveo je da uvjeti novinara u BiH nisu nimalo zavidni. U prosjeku zarađuju manje od prosječne plaće: od 550 do 1.000 KM.Drugi segment ove priče je činjenica da novinari nisu ni u radnom odnosu. Često rade za tih 800 KM na crno ili imaju nepovoljan honorarni ugovor pa rade pod nekom vrstom pritiska. Prema tome, novinari u BiH generalno nisu u zavidnoj poziciji. Odajem priznanje kolegama koji se u ovakvim uvjetima uspiju izdignuti između našeg prosjeka. Zarađivati 800-900 KM mjesečno i imati familiju je zaista podvig", zaključio je Musa.
