U Sarajevu organizovana panel diskusija o vršnjačkom nasilju: Mogu li mladi spasiti mlade
Kako su saopćili iz Fondacije, želja da se podigne svijest o temi, izuzetno važnoj svim strukturama koje se tiču mladih i djece, jedan je od razloga ovog skupa. Učesnici diskusije bili su stručnjaci iz nevladinog sektora i obrazovanja.
Udruženje za razvoj društva "Kap" 2018. godine radilo je istraživanje na uzorku, kako su naveli, od 7.000 djece koje je pokazalo da svako treće dijete trpi neki voblik nasilja. Posebno je, kako su ocijenili, poražavajuća činjenica da žrtve nasilja nemaju povjerenja u institucije.
"Ujedinjeni, profesionalci i nevladin sektor mogu doći do kvalitetnih rješenja. Svi smo suočeni s ovim problemom te kao zajednica kontinuirano trebamo jačati kapacitete i vještine djece da govore o mentorstvu i vršnjačkom nasilju. Istovremeno, moramo osmišljavati najadekvatnije načine kojim bismo odgovorili na takve potrebe", istakla je Nela Hukić, specijalistkinja iz oblasti zaštite djece pri organizaciji World Vision BiH.
Prvo istraživanje u Federaciji Bosne i Hercegovine je provedeno, kako su naglasili, 2016. na nacionalno reprezentativnom uzorku: od 1.195 ispitanika, velikih 69 posto doživjelo je neki oblik nasilja.
Ove brojke mogle bi se, kako su potcrtali, sažeti riječima: Biti nasilnik - ne treba mnogo.
Iz Fondacije "Izvor nade" su poručili da upravo gdje se javlja nasilje, prijeka je potreba za njegovom prevencijom, u ovom slučaju, vršnjačkom podrškom i mentorstvom.
Prema riječima izvršnog direktora udruženja "Narko - Ne" Amira Hasanovića prevencija je ključna.
"Svi mogu doprinijeti u kreiranju zdravog društva - pojedinac, porodica, institucije društva, mediji - u kojem se djeca i mladi uspješno nose s izazovima odrastanja", kazao je.
U promišljanju o ovom problem važno je, kako su istakli, valjano adresirati faktore rizika, one zbog kojih pojedinci ili čak cijele porodice bivaju gurnuti na marginu: siromaštvo, alkohol i droge, historija mentalnih teškoća u porodici i sl.
"Govoreći o ovome ne mogu dovoljno naglasiti ulogu porodice i vršnjačkih mentora. Za osobe koje su žrtve nasilja veoma je važna ideja da može drugačije i bolje, a tu ideju najbolje prenose vršnjaci", riječi su psihologinje i psihoterapeutkinje Đane Lončarice.
Koliko je vršnjačko mentorstvo, kako su ukazali, moćan alat svjedoči Katarina Vučković, projekt menadžerica pri Institutu za mlade "Kult".
"Vršnjačko mentorstvo nije ograničeno na dobnu skupinu mladih. Izuzetno je korisno i može biti nužno od roditelja prema roditeljima, stručnjaka prema stručnjacima, čak državnih institucija prema drugim institucijama. Riječ je o nevjerovatnom resursu koji u mnogim životima može načiniti značajnu razliku", kazala je Vučković.
Kako su saopćili, i bez dubljih analiza, jasno je da mladi nekada bivaju prihvaćeni, nekada odbačeni, katkad voljeni, katkad omraženi, kojiput osnaženi, a danas vrlo često nasilno odbačeni i povrijeđeni.
"Obaveza društva, odgovornih pojedinaca i institucija je da ovaj process usmjerava, da ga prevenira stalno imajući na umu kako od nasilnika, prije negoli to postane, načiniti prijatelja", dodaju.
Namik Hadžalić, menadžer nacionalnog programa pri OSCE-u, je izjavio da će multisektorski pristup te horizontalna povezanost i vertikalna koordinacija pomoći u potrazi za rješenjima i odgovoru na ova pitanja - dakle, uvezanost porodice i lokalne zajednice, stručnjaka, medija i vladinih institucija.
"Mijenjajući paradigmu, od prepoznavanja slabosti i nedostataka pomjeriti se ka prepoznavanju potreba vršnjaka, možemo kreirati podržavajuću društvenu atmosferu koja bi jačala psihičku otpornost djece i mladih te njihove socijalne vještine i kompetencije", zaključak je Merjem Salihagić, pedagoginje Fondacije "Izvor nade" i jedne od organizatorica današnjeg skupa.
Auditorij, sačinjen od gostiju iz vladinih institucija, nevladinih organizacija, medija te privrednih subjekata, također su dali konstruktivan doprinos diskusiji i zaključcima ove panel diskusije, saopćili su iz Fondacije "Izvor nade".
