U Sarajevu počela konferencija o migracijama: BiH nije spremna biti spavaonica za migrante
U uvodnom dijelu konferencije prisutnima se obratio ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Selmo Cikotić, koji je naglasio kako je ovakav format sastanka izuzetno važan za daljnje upravljanje migracijama na Zapadnom Balkanu, ali i Evropskoj uniji.
"BiH je jedna od zemalja koje su posebno pogođene migrantskim tokovima. Kao zemlja koja graniči sa članicom EU, kontinuirano smo izloženi ilegalnim migracijama. Od 2018. godine do 2021. godine na teritoriji BiH otkriveno je više od 84.000 nezakonitih migranata, od čega je namjeru za azil izrazilo 94 posto, dok je zahtjev podnijelo nešto više od 3 posto", ističe Cikotić.
Naglašava kako migranti BiH vide kao tranzitnu zemlju prema sjeveru Evrope.
"Suočili smo se s brojnim problemima, uključujući i veliki nedostatak ljudskih kapaciteta, zaštitu državne granice, utvrđivanje identiteta, zloupotrebu sistema azila, kao i zaključivanje sporazuma o readmisiji. Ministarstvo sigurnosti BiH je u saradnji s brojnim institucijama preduzelo sve mjere kako bismo što humanije odgovorili na migrantsku krizu, kretanje migranata, nadzor istočne granice, kao i presijecanje lanaca krijumčarenja", ističe ministar.
Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija tokom obraćanja na skupu poručio je kako je zatvaranje zapadnobalkanske rute za migrante otvorilo prostor krijumčarima koji i danas predstavljaju problem za BiH.
"Značajno je da se pokušavamopostići zajednički dogovor zemalja Zapadnog Balkana o upravljanju migracijama, pojačavanju granica. BiH s obzirom na veličinu i broj stanovnika nosi preveliki teret migracijske krize koju su kreirali neki izvan ove države. Susrećemo se s dva izazova, humanitarnim i sigurnosnim. Nastavit ćemo jačati svoje kapacitete kada je riječ o borbi protiv migracija, kroz sve agencije, bez obzira na kojem se nivou nalazile. Spremni smo na saradnju sa svim zemljama, ali nismo spremni da budemo spavaonica migranata za zemlje zapadne Evrope", poručio je Tegeltija.
Evropski zvaničnici zadovoljni urađenim poslom
Na velikoj konferenciji u Sarajevu obratila se i komesarka Evropske unije za unutrašnje poslove Ylva Johansson.
"BiH je napravila veliki pomak u migracijama i to je za sve pohvale. Od posljednje krize, EU je ponudila finansijsku i tehnološku podršku i situacija se vremenom sve više poboljšavala. Novi migrantski centar u Lipi imat će kapacitet za 1.500 ljudi i sadržavat će sve potrebno za boravak migranata i ostalog osoblja. Ovo je veoma važno ostvarenje. Ministar je uradio odličan posao i ohrabrujem vas da sarađujete sa svim nivoima vlasti na održivim migracijama i upravljanju. Sistem upravljanja znači i ravnopravno raspoređivanje prihvatnih centara na cijelom području BiH, uključujući RS i kantone s hrvatskom većinom", rekla je Johansson.
Naglasila je kako je moralna dužnost svih učesnika u ovom procesu da zaštite ljudske živote migranata.
"Naša je moralna dužnost da zaštitimo ljude te da spriječimo opasno i nezakonito kretanje ljudi. Evropska komisija će nastaviti podržavati zemlje Zapadnog Balkana u upravljanju migracijama, kao i Bosnu i Hercegovinu. Zapadni Balkan je najbliži partner EU i zato je naša saradnja važna", poručila je komesarka.
Komesar za proširenje Evropske unije Oliver Varhelyi prisutnima se obratio putem videolinka te je naglasio kako su pitanja migracija zajednički problem svih zemalja u Evropi.
"Podrškom EU situacija se poboljšala, a ministar sigurnosti odigrao je značajnu ulogu. BiH treba raditi na dugoročnim rješenjima o ovom pitanju. Migracije su zajednički izazov i posvećeni smo radu sa svim zemljama u regiji. EU će svoj dio posla ostvariti, kako politički tako i finansijski, ali očekujemo od vas da ispunite vaše obaveze kako bismo ostvarili zajedničke interese", naglasio je komesar.
Odgovornost za migracije na cijeloj državi
Šef Delegacije Evropske unije u BiH Johann Sattler naglasio je kako često na ulicama Sarajeva razgovara s migrantima koji dolaze iz zemalja na osnovu kojih ne mogu biti kvalifikovani za status izbjeglica.
"Često govore da dolaze iz Maroka, Nepala, Alžira, ali uvijek mislim o tome šta su prošli da bi došli do Sarajeva. Migracije postaju problem kada se njima ne upravlja. Ključna stvar je kako transformirati sistem upravljanja migracijama. EU je tu da osigura dodatna sredstva, ali i BiH ima svoje obaveze. Zemlja se sastoji od 10 kantona, 2 entiteta i nije uredu da dva kantona snose odgovornost za cijeli proces", ističe Sattler.
Ministar unutrašnjih poslova Slovenije Aleš Hojs naglasio je kako je Slovenija od početka predsjedavanja Vijećem Evropske unije uradila mnogo toga kako bi se Zapadni Balkan i Evropska unija znatno više uvezali kada je riječ o saradnji na rješavanju migrantske krize, ali i drugih problema.
"Svjedočili smo u prošlosti, naročito iz krize 2015. godine, da nekoliko faktora može utjecati na kretanje migracija prema EU. Posljednja dešavanja pokazuju da Evropa i dalje postaje destinacija za migrante, uključujući i one koji dolaze nezakonito. Geografski, Zapadni Balkan predstavlja dio Evropskog kontinenta, ali ova regija mora biti prepoznata i kao dio evropskog sistema upravljanja ovim problemom", ističe Hojs.
