Tokom otvorenja Kongresa predsjednik te asocijacije Hasan Šehović naglasio je da više od dva miliona Bosanaca i Hercegovina živi van domovine u više od 60 zemalja svijeta, što je veliki gubitak za BiH, ali istovremeno i veliki potencijal i snaga koje treba iskoristititi u interesu domovine budući da je među iseljenicima veliki broj obrazovanih i stručnih ljudi koji su se uspješno integrirali u novu sredinu.
Aktivno učešće dijaspore u privrednom razvoju i drugim segmentima napretka domovine onemgućavaju, međutim, nepovoljna legislativa i nedostatak strateškog pristupa u domovini.
Napominjući da je jedan od sadržaja Kongresa panel o temi “Povezani Bosnom i Hercegovinom”, Šehović najavljuje dijalog dijaspore s predstavnicima bh. institucija jer iako fizički udaljeni, članovi dijaspore su uvijek srcem u Bosni i Hercegovini i zauvijek je nose u srcu.
Šehović je posthumno izrazio počast istaknutim saradnicima Saveza Ahmetu Kemalu Baysaku i Jovanu Divjaku.
Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Šefik Džaferović, naglašavajući izuzetno bitnu ulogu dijaspore, pozvao je Bosance i Hercegovine koji žive vani da investiraju u domovinu, a posebno važno, da se registriraju za predstojeće izbore jer njihov masovni izlazak na birališta može učiniti mnogo pozitivnog za BiH te značajno promijeniti političke okolnosti u državi.
"Organizirajte se i uložite napor", poručio je Daferović.
"Osim s pandemijom, Bosna i Hercegovina se u proteklom periodu suočila i s teškom unutrašnjom političkom borbom između onih što žele prosperitet, očuvanje mira i stabilnosti zemlje s onima čiji su ciljevi sasvim suprotn, dezintegracijiski, naveo je također. Bilo je uspjeh teškim naporima očuvati stabilnost, ali postignuto je da pažnja i prisustvo međunarodne zajednice opet budu okrenuti ka Bosni i Hercegovini nakon izbijanja rata u Ukrajini. Bosna i Hercegovina je označena kao strateški partner NATO-a", istakao je Džaferović koji očekuje da će zemlja što prije dobiti kandidatski status za pridruživanje Evropskoj uniji.
U nastavku obraćanja Džaferović je rekao da Bosna i Hercegovina pokušava snažno sarađivati s dijasporom, ali postoje kočničari procesa koji bi značili snaženje države i u tom segmentu, dodaje on izražavajući opredijeljenost za institucionalne mehanizme saradnje domovine i dijaspore. "Bosna i Hercegovina očekuje podršku dijaspore u vidu konkretnih prijedloga i projekata", rekao je Džaferović pozivajući uspješne ljude koji to mogu da investiraju u domovinu.
On je uvjeren "da ćemo zajedno istrajati na putu da Bosna i Hercegovina postane uspješna, srednje razvijena država".
Ernadina Bajrović je uime Centralne banke Bosne i Hercegovine kazala da je današnji Kongres nastavak saradnje i načina na koji ta institucija izražava podršku Svjetskom savezu u inkluziji dijaspore u ekonomski razvoj domovine.
Na tom planu je urađeno puno toga, dodala je, u čemu realizatore nije omeo ni zastoj u donošenju odgovarajućih političkih odluka i dokumenata.
Bajrović je kazala da doznake iz inostranstva imaju 14 posto udjela u domaćem BDP-u i da je blagi pad zabilježen samo u pandemijskoj 2020. godini, a nakon toga vraćen pozitivni trend u vidu doznaka u vrijednosti od 4,3 milijardi KM godišnje, od čega više od 3 mlijarde KM čine personalni novčani transferi, s daljnjim rastom priliva doznaka u Bosnu i Hercegovinu.
U međuvremenu, rat u Ukrajini je i u zemljama razvijene ekonomiije nametnuo teškoće inflacije, rasta cijena, a posebno cijena energenata, što je Centralnu banku BiH ponukalo da pozove na hitnu reakciju institucija, navela je Bajrović.
Mandat Centralne banke je i da održi monetarnu stabilnost, pa je najavila nastavak nastojanja za očuvanje valutnog odbora i integriteta bh. valute.
Bajrović je potom navela projekte u kojima je Centralna banka BiH sarađivala sa Svjetskom bankom te najavila skoru promociju mobilne aplikacije što će ubrzati transakcije.
Treba iskoristiti nova tehnološka dostignuća za još jače veze sa dijasporom jer “svi imamo jednu domovinu i samo zajedno možemo odbraniti BiH od izazova u ovom vremenu”, zaključila je.
Učesnicima Kongresa obratila se i Emina Lekaj, zastupnica bošnjačke zajednice u Saboru Republike Hrvatske, zemlje u kojoj je registrirano 15 nevladinih organizacija bošnjačke nacionalne manjine.
Lekaj naglašava da je tokom rata u Hrvatskoj, bošnjačka zajednica među prvima dala doprinos u odbrani suvereniteta zemlje te i sad uveliko doprinose u sektorima umjetnosti, kulture, sporta i znanosti. Istovremeno, Bošnjaci rade u na promicanju vlastiutog nacionalnog identiteta jer je važno ukazati da Bosna i Hercegovima ima povijest, kulturu i tradiciju, kao i da je te da je njena budućnost u evropskom društvu.
Azmi Waqar iz asocijacije “Sjećanje na Srebrenicu” (Remembering Srebrenica) u Velikoj Britaniji podsjeća da je 2009. godine usvojena Rezolucija Evropske unije s ciljem da sve zemlje članice obilježavaju dan sjećanja na Srebrenicu, na najveći zločin počinjen na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata, ali da nijedna članica to nije provela u djelo osim Britanije.
Po njegovim riječima, to je sramotno za sve koji nisu održali riječ iako su obećali da će gajiti sjećanje na žrtve genocida jer je u izazovima s kojima se suočavaja svijet i Bosna i Hercegovina, neophodno znati i prenositi istinu o Srebrenici.
Svjetski savez dijaspore Bosone i Hercegovine osnovan je 2002. godine na prvom kongresu, kada je postao krovna organizacija koja je dala velike rezultate u očuvanju vrijednosti kulture, tradicije, običaja, jezika i svega što ima veze sa Bosnom i Hercegovinom te važi za respektabilan savez i najorganizovaniji oblik udruživanja bh. građana izvan domovine.
