Na čast doktora nauka promovirano je: sedam kandidata na čast doktora tehničkih nauka, po pet kandidata na čast doktora ekonomskih i farmaceutskih nauka, četiri kandidata na čast doktora pravnih nauka, po tri kandidata na čast doktora političkih, sigurnosnih, historijskih, poljoprivrednih, hemijskih i bioloških nauka, po dva na čast doktora prehrambeno-tehnoloških, biotehničkih, veterinarskih i upravnih nauka, te po jedan kandidata na čast doktora medicinskih, socioloških, komunikoloških, kriminoloških, zdravstvenih, lingvističkih i psiholoških nauka.
Rektor Škrijelj u svom obraćanju je istakao da je kao najstariji univerzitet u Bosni i Hercegovini, koji posjeduje najveći potencijal za napredak i reformu našeg društva u cjelini, Univerzitet u Sarajevu u proteklih sedam decenija promovirao više od 166 hiljada diplomanata, više od 18 hiljada magistranata i do danas, zajedno sa danas promoviranim, oko 3.500 doktora nauka i umjetnosti.
Svjedoci smo, kako je kazao, da se svijet i naše okruženje ubrzano mijenjaju noseći sa sobom ogromne mogućnosti, ali i rizike. Kompetencije ljudi su te koje su bitnije od njihovog porijekla, etničke, vjerske, rasne, spolne i socijalne pripadnosti.
"Zato doktori nauka kao intelektualna elita imaju posebnu ulogu u procesu kreiranja budućnosti, jer predstavljaju istinsku stvarnost i potrebu 21. vijeka, te temelj kompetencije svake nacije i države. Stjecanje akademskog zvanja doktora nauka predstavlja ključnu prekretnicu na životnom putu svakog člana akademske zajednice, jer ovim činom postaje se samostalni istraživač, tj. stječe se pravo na samostalno oblikovanje vlastitih istraživanja. Ovaj vid akademske slobode sa sobom nosi posebnu odgovornost. Svjesni mogućnosti manipulacije idejama i različitim ideologijama, intelektualci - ako hoće biti svijest i savjest svakog društva i vremena - ne mogu ostati ravnodušni na društvene procese i promjene koje se u modernom svijetu svakodnevno dešavaju", poručio je Škrijelj.
U ime promoviranih doktora nauka Univerziteta u Sarajevu, obratio se Emir Vajzović, doktor političkih nauka.
Kako je kazao, neupućeni bi rekli da odbrana doktorske disertacije znači kraj jednoga izazovnog i osebujnog puta ali to je zapravo samo početak. Početak još ozbiljnije naučne i društvene angažiranosti.
"Trebamo nametnuti novu logičniju paradigmu da akademska zajednica bude prirodni i obavezni partner donosiocima odluka u svim oblastima. Samo društvo zasnovano na znanju, ali i naučnoistraživačkom radu može očekivati dugoročni i održiv napredak. Univerzitet u Sarajevu, kao najstariji i najveći univerzitet u Bosni i Hercegovini, posjeduje i najveći potencijal za napredak i reformu našega društva", naglasio je Vajzović.
On je podvukao da ova generacija doktoranata, kao i one ranije, nema i ne smije imati komfor da bude na marginama naučnih i društvenih dešavanje, već moraju biti generatori progresa u svojim oblastima kako bi BiH napokon bila društvo zasnovano na znanju, a ne zarobljenosti države.
"Cilj nam treba biti ravnopravan položaj u evropskom istraživačkom prostoru i oslonac državi u euroatlantskim integracijama. Nažalost, generacijama već, nesređenost države nameće nam imperativ improvizacije i prisilno razvijanje kreativnog uma", smatra Vajzović.
