"Životi iza polja smrti" su zajednički projekat BIRN-a BiH i Memorijalnog centra u Srebrenici u kojem je snimljeno 100 svjedočanstava preživjelih žrtava genocida. Ovim projektom su povezana pojedinačna svjedočanstva s predmetima u kolekciji muzejske zbirke Memorijalnog centra, koje su do sada donirali preživjeli.
Direktor BIRN-a BiH Denis Džidić kazao je da je neizmjerno zahvalan svakom od 100 preživjelih i članova porodica ubijenih što su odlučili da podijele najteža iskustva i javno govore o posljedicama genocida.
"Ova platforma i spomen soba imaju za cilj da se priča o Srebrenici vrati na lične doživljaje ljudi te doprinese tome da se smanji negiranje genocida i zloupotreba genocida za političke svrhe. Niko ne može ostati ravnodušan pred ovim pričama", rekao je Džidić.
Ambasador Kraljevine Nizozemske Jan Waltmans se u svom obraćanju zahvalio Emiru Suljagiću, direktoru Memorijalnog centra, i BIRN-u BiH na otvaranju izložbe od velike važnosti za BiH i šire.
Kako je kazao, ovaj projekat je važan iz više razloga, između ostalog i da činjenicama i brojevima genocida koji su ustanovljeni u Međunarodnom sudu za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) "dajemo humanu dimenziju". Posebno, kako je rekao, u vremenu kada je rasprostranjena retorika podjela i negiranja, bitno je podržavati istinu, sjećanje i lekcije za budućnost.
"Nikada ne smijemo zaboraviti genocid u Srebrenici, ni žrtve ni preživjele. Drugi razlog je da obrazovanje ostaje kamen temeljac u nastojanjima da se spriječe budući ratovi, zlodjela i genocidi. U tom smislu, aktivnosti Memorijalnog centra po pitanjima arhiva, dokumentacije i memorijalizacije su jako bitne. Oni pružaju mjesto za učenje iz prošlosti i njegovanje ideje da budemo bolji i činimo dobro", naveo je Waltmans, a prenosi Detektor.
Waltmans je kazao da BIRN-ova nastojanja da statistici daju glas, priču i ljudsku sliku jesu jedan od najinspirativnijih dijelova ove izložbe. Stotine priča, artefakti i uticaj koji će to imati na buduće generacije neophodni su u ovom vremenu.
"Otvaranje ove izložbe ne udaljava nas od svakodnevnih izazova. U prvih šest mjeseci mog mandata u BiH kroz razgovore naučio sam puno o bolu i tuzi ljudi koji su preživjeli genocid, o porodicama žrtava, kojima svakodnevno nedostaje prisustvo njihovih srodnika. U isto vrijeme, upoznao sam mnogo otpornih ljudi u BiH, ljudi koji vjeruju i bore se za zemlju u kojoj nema mjesta za zapaljivu retoriku i podjele, za društvo u kojem se djeca igraju zajedno bez obzira na svoje porijeklo", izjavio je ambasador Waltmans.
Uz zahvalnost Memorijalnom centru, BIRN-u BiH i Ambasadi Kraljevine Nizozemske na kreiranju izložbe, visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je kazao da ona predstavlja "jedinstvenu i složenu ličnost pojedinačnih ljudskih priča". Njihovo iskustvo, kako je rekao, ima uticaj na današnji život u BiH.
"Dolazim iz društva u kojem su se uzastopne generacije bavile naslijeđem genocida. Ovaj proces je bio bolan i nastavlja se decenijama. Često je prekidan poricanjem, dijelom zato što je zločin sam po sebi nezamisliv – u to se ne vjeruje. Zbog toga su sudska istraga i detaljna i empirijska historijska istraživanja neophodna. Proces pomirenja ne može proći bez ovoga", izjavio je Schmidt.
Prema njegovim riječima, poricanje ometa pravdu i onemogućava ljude da se konačno pomaknu izvan sjene prošlih užasa. On je naveo da proučavanje onoga što se dogodilo tokom sukoba i zašto se to dogodilo - iskreno i nepokolebljivo - nije život u prošlosti, već uspostavljanje pravde i istine kako bi proces pomirenja imao šansu i ljudi mogli mirno živjeti u sadašnjosti.
"Građani BiH danas nastoje živjeti i raditi dostojanstveno i to čine u selima, mjestima i gradovima u svakom dijelu zemlje, prihvatajući solidarnost, a ne odbacivanje. Djela velikodušnosti, poštovanja i pristojnosti su svakodnevno odbacivanje politike zasnovane na sumnji i strahu", kazao je Schmidt.
BIRN BiH i Centar su 100 svjedočanstava snimali na tri lokacije - Srebrenici, Tuzli i Sarajevu. Projekat je podržala Vlada Kraljevine Nizozemske.
Artefakte, odnosno predmete žrtava, porodice su dale Memorijalnom centru na trajno čuvanje. Osim u Spomen-sobi u Potočarima, videosvjedočenja mogu se pogledati na posebnoj internet platformi Životi iza polja smrti.
Ambasador Johann Sattler, šef Delegacije EU u BiH i specijalni predstavnik EU u BiH, rekao je da, svaki put kada dođe u Memorijalni centar i Srebrenicu, shvati koliko je ljudski život ranjiv i koliko se nije uspjela pružiti žaštita.
"Iako možda krov ove zgrade ne prokišnjava, nažalost kultura poricanja genocida i zločina nastavlja da živi. Ovaj centar će učiniti da poricanje prestane (…) EU i mnogi ovdje danas zaista neumorno rade i nastojimo da učimo iz lekcija iz prošlosti i da gledamo u budućnost, da čuvamo budućnost BiH", naveo je Sattler.
Naglasio je da se mora prestati s negiranjem genocida i da za one koji to čine nema mjesta u Evropi, te da zbog toga političari moraju da stvore okruženje u kojem će se moći raditi i živjeti. Dodao je da se na pomirenju mora raditi, a ne samo govoriti, i da je krajnje vrijeme da političari poduzmu odlučne akcije.
Hasan Hasanović, vođa tima usmene historije Memorijalnog centra, kazao je da su krenuli s procesom kreiranja vlastite metodologije za usmenu historiju i da su dobili slobodu da rastu i uče. Kazao je da je Centar krenuo s trećim dijelom projekta i dodatnim snimanjem svjedočanstava.
"Zločin genocida je zločin protiv cijelog čovječanstva", dodao je Hasanović.
Predsjednik Upravnog odbora Memorijalnog centra Šefket Hafizović je izrazio zahvalnost Ambasadi Kraljevine Nizozemske za podršku projektu, te istakao da je Memorijalni centar jedinstvena institucija koja čuva sjećanje na sve zločine počinjene širom države.
Pozvao je na primjenu međunarodnog prava i poštivanje presuda.
"Ovaj prostor bit će dokaz genocida u raznim formatima i dokaz da nišani nisu posljedica korupcije, već fašizma i etnonacionalizma", dodao je Hafizović.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
