U Tuzli se ne poštuje volja građana: Mjesni izbori ni na pomolu, HDZ ukazuje na nepravdu
Tuzla je u maju 2021. godine, nakon čak sedam godina, konačno dobila Statut grada, koji je omogućio drugačiji način administrativnog djelovanja. Tada je zvanično građanima pružena mogućnost da putem neposrednih izbora imaju pravo birati i biti birani za članove savjeta mjesnih zajednica, međutim, to se dosad deklarativno zadržalo samo na papiru.
Također, najveći broj mjesnih zajednica svoje statute još uvijek nije nije prilagodio gradskom dokumentu, što je ujedno i preduslov za održavanje mjesnih izbora. Na te probleme prvenstveno su ukazali iz tuzlanskog HDZ-a, navodeći da se i oni kao politička opcija nalaze u nepravednom položaju već devet godina.
"U dva izborna mandata, odnosno unazad devet godina, mi smo četiri godine izbivali iz savjeta mjesnih zajednica, jer nije ispoštovana volja stanovništva u lokalnim zajednicama. To je najveći povod zbog kojeg insistiramo na usvajanju pravila o tome kako će se birati članovi savjeta. U Gradskom vijeću pokušavamo doći do održavanja tih izbora, ali shodno trenutnom ponašanju, ne vidim da će se to uskoro dogoditi", kazao je za Klix.ba Nikica Vidović, predsjednik Gradskog odbora HDZ-a BiH Tuzla i vijećnik u Gradskom vijeću.
Kako se dobijaju pozicije u mjesnim zajednicama?
Iz HDZ-a način na koji se trenutno vrši izbor članova savjeta mjesnih zajednica ocjenjuju paušalnim, ali u pojedinim slučajevima i nezakonitim, zbog čega su odlučili odbiti mjesta koja su im nuđena.
Prema njihovom izračunu, shodno izbornom rezultatu na prošlogodišnjim lokalnim izborima, oni bi trebali imati 28 pozicija i to pet predsjedničkih i 23 članske, ali im je dodijeljeno svega 12.
"Zbog svega toga treba održati izbore, kako bi građani u čitavom gradu, bez obzira na to iz koje opcije dolaze, dali svoje glasove i odlučili koga žele u tim mjesnim zajednicama. Sada imamo primjere da u mjesnim zajednicama u Husinu, Ljepunicama i Srednjoj Lipnici (gdje je izbornom voljom građana izabran HDZ na minulim lokalnim izborima, op.a.) sjede ljudi koji ne žive tu, a pripadaju i strankama koje tu nisu osvojile dovoljno glasova. Imate apsurd i u Lipnici, gdje je za predsjednika mjesne zajednice postavljen čovjek iz političkog subjekta koji nije uopće učestvovao u izbornom procesu. Sve su ovo posljedice ranije prakse u kojoj su se dogovori vršili u nekom uredu i slično, a ne shodno volji građana", dodaje Vidović.
Trenutno ambijent narušava i funkcionalnost lokalnih naselja, s obzirom na to da u nekim od njih uopće nisu formirani savjeti, kao što je to primjer u Par Selu i Gornjoj Obodnici. U ova dva prigradska naselja HDZ je osvojio većinu glasova, čime je ovoj stranci trebala pripasti natpolovčina većina u mjesnoj zajednici.
"Te mjesne zajednice nažalost ne funkcioniraju, niti daju doprinos razvoju Tuzle. Naravno i grad je vrlo malo ovlasti dao tim mjesnim zajednicama, tako da se tu nalazimo u dvosmjernoj ulici, koja nikome ne daje ništa pozitivno za stanovnike ili lokalnu zajednicu u cijelosti. Ja ne mogu shvatiti da mi u 2021. pričamo o statutu i usvajanju nekih pravila, kako ih pojedini nazivaju, umjesto da mjesna zajednica aplicira na neki ozbiljan projekt, dobije novac i implementira ga u grad. Ovo nema ljudskog objašnjenja, da ne kažem političkog", potcrtao je Vidović navodeći da je HDZ spreman i na podnošenje krivičnih prijava ukoliko se u dogledno vrijeme ne dese promjene.
Značaj funkcionisanja savjeta mjesne zajednice vidljiv je i na primjeru iz Par Sela, gdje se mještani duži vremenski period suočavaju s problemom isporuke električne energije.
Zbog činjenice da savjet u njihovom naselju nije zvanično uspostavljen, oni su se udružili sa stanovnicima Ljubača i Pasaca, pokušavajći izboriti adekvatno snabdijevanje električnom energijom, odnosno zamjenu dotrajale mreže. Međutim, rješavanje problema s nadležnima ide izuzetno sporo, dok su svijeće u prigradskim kućama uvijek u pripravnosti.
Čavalić: Ciljane blokade decentralizacije političke moći
Među gradskim vijećnicima koji su inicirali donošenje Statuta grada bio je i Admir Čavalić iz Stranke za BiH, koji je danas uvjerenja da postoje ciljane blokade u svrhu suzbijanja normalnih demokratskih praksi u Tuzli.
"Na sjednici na kojoj je usvojen Statut, koji smo dobili nakon sedam godina i to tek na izuzetno insistiranje i lobiranje opozicije, jasno smo naglasili da treba što prije početi implementaciju odredbi dokumenta u vezi s organizacijom izbora u mjesnim zajednicama. Cilj je da predstavnici mjesnih zajednica ne budu stranački postavljani, već demokratski birani. Na taj način bi dobili one koji najbolje zastupaju interese konkretne mjesne zajednice. Prošlo je dosta sjednica Gradskog vijeća, a o tome nije raspravljano. Zbog toga sam na pretposljednjoj postavio vijećničko pitanje da li imamo rok i da li se držimo navedenog", kazao nam je Čavalić koji još uvijek čeka odgovor na postavljeno pitanje.
On podsjeća da su u roku do šest mjeseci od dana stupanja na snagu statuta, savjeti mjesnih zajednica dužni donijeti svoje statute i izvršiti sve poslove organiziranja u skladu s odredbama gradskog dokumenta.
"Ako se prate ovi rokovi, onda je to početak novembra. Mi smo u ovom trenutku još uvijek dosta daleko od mogućnosti organizacije direktnih izbora u mjesnim zajednicama. Uzmite samo naprimjer dokument Nacrta budžeta za 2022. godinu, u kojem nema predviđenih finansijskih sredstava za provođenje mjesnih izbora. Ovo znači da se vjerovatno isti neće desiti naredne godine, što bi bilo porazno", dodaje Čavalić.
Vlast u Tuzli, prema riječima ovog vijećnika, nije spremna na decentralizaciju političke moći.
"Ranije sam navodio da je naš grad po ovom pitanju 'grad slučaj'. U svakoj drugoj lokalnoj zajednici sasvim je normalno da se vrši osnaživanje i kapacitiranje, bilo politički ili ekonomsko, mjesnih zajednica. Na taj način se omogućava da mještani donose najbolje odluke, u interesu same zajednice, a ne da neki centralni autoritet odlučuje umjesto njih ili da ih, što je učestala praksa, svodi na stanje zabačene periferije. Tako u Tuzli, u 21. stoljeću imate mjesnih zajednica koje nemaju pitke vode. Kao gradskom vijećniku mi se redovno javljaju mještani ovih mjesnih zajednica i krenuli smo prije nekoliko mjeseci u otvoreno lobiranje da dobiju vodu. Vjerovatno da će mještani tih mjesnih zajednica biti zainteresovani za mjesne izbore, s ciljem rješavanja nagomilanih problema", naveo je Čavalić.
Inače, Gradsko vijeće Tuzle na posljednjoj sjednici je razmatralo i usvojilo usklađivanje mjesnih statuta s gradskim dokumentom. Shodno tome, mjesne zajednice sada svoje dokumente moraju prilagoditi gradskom statutu, ali kada je riječ o održavanju izbora, to je još uvijek nepoznanica.
Iz Gradske izborne komisije su javnosti potvrdili da novac za izbore članova savjeta mjesnih zajednica nije planiran u Nacrtu budžeta za 2022. godinu. No, ukoliko svi akti budu doneseni, finansijska sredstva će biti osigurana, a izbori provedeni u svih 40 mjesnih zajednica.