U Tuzli sve manje Jevreja, a oronulo groblje svjedoči o postojanju i smrti jednog naroda
Prema historijskim podacima, doseljavanje Sefarda iz Španije i Aškenaza iz ostalih dijelova Evrope u Tuzli se bilježi od druge polovine 19. vijeka. U to vrijeme formirane su dvije jevrejske općine i dvije sinagoge, a groblje izgrađeno 1900. godine, bilo je i ostalo zajedničko.
"Ono je jedno od rijetkih u Bosni i Hercegovini i predstavlja jako vrijedan kulturno-historijski spomenik. Prostire se na površini od okvirno 2.760 kvadratnih metara sa 161 grobnicom. Na groblju su evidentirane grobnice iz druge polovine 19. stoljeća, a najstariji nadgrobnici su datirani 1868., 1892., 1893., 1894., i 1897. godine", kaže za Klix.ba Semir Hadžimusić iz Zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Tuzlanskog kantona.
Nacionalni spomenik od 2018. godine
Natpisi na spomenicima su izvedeni na bosanskom i njemačkom jeziku, a njih nekoliko zavređuje posebnu pažnju, s obzirom na graditeljske i umjetničke izvedbe.
"Važno je napomenuti da neki od nadgrobnika po svojim vrijednostima, bilo da je riječ o starosti, karakterističnim graditeljskim elementima, oblicima, natpisima i slično predstavljaju vrijedno i značajno umjetničko i spomeničko naslijeđe", ističe Hadžimusić.
Nakon terenskog istraživanja i dokumentovanja ustanovljeno je da trenutno stanje, u kojem se groblje nalazi, nije zadovoljavajuće.
"Neredovno održavanje i neadekvatna sanacija grobnica dovela je do rušenja i uništenja spomenika. Svakako, pored ljudskog faktora i njegovog nemara, do uništenja pojedinih grobnica dovelo je i pomijeranje tla", dodaje Hadžimusić.
Jevrejsko groblje u Tuzli specifično je po tome što je i danas aktivno u smislu da se na njemu sahranjuju i Sefardi i Aškenazi, a njegova vrijednost je znatno veća zbog činjenice da je 2018. godine proglašeno nacionalnim spomenikom BiH.
"Istraživanje i dokumentovanje nadgrobnih spomenika te proglašenje nacionalnim spomenikom je bio jedini način da se afirmiše, prezentira i trajno zaštiti ovaj značajni segment kulturno-historijskog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Jevrejsko groblje je i danas u relativno lošem stanju, ali nije zapušteno kao u periodu prije 2018. godine. Nedavno je označeno informacionom tablom za nacionalne spomenike, a Grad Tuzla je osigurao skromna sredstva za osnovne mjere zaštite ove grobljanske cjeline", navodi Hadžimusić.
Današnji broj Jevreja u Tuzli, Sefarda, ali i Aškenaza, je znatno manji od broja grobova njihovih sunarodnjaka. Među njima je i Marina Rajner, predsjednica Jevrejske općine u Tuzli, koja za Klix.ba ističe veliki značaj groblja, s obzirom da je to jedini spomenik koji svjedoči nekadašnjem, ali i sadašnjem životu tog naroda u gradu soli.
"Mi nemamo ništa od toga što je groblje proglašeno nacionalnim spomenikom, jer njemu nadležni nisu posvećivali adekvatnu pažnju. Tek u protekla dva mjeseca su počeli nešto malo bolje da razmišljaju, konkretno na gradskom nivou jer je Gradsko vijeće na insistiranje jednog vijećnika odobrilo sredstva kako bi se napravila adekvatna ograda. Naime, kapiju svako malo neko skine ili odvali jer je od kovanog gvožđa", kaže nam Rajner.
Odlazak Jevreja iz Tuzle
Spomenici su, prema riječima Rajner, u prilično lošem stanju, jer skoro da i nema živih potomaka koji ih obilaze. Jevreja kao nacionalne manjine ili pripadnika religijske zajednice danas u Tuzli ima nešto više od 120, a uglavnom je riječ o onima starije životne dobi. Mlađi koji su otišli izvan BiH u Tuzlu se vraćaju samo za vrijeme praznika.
"Mladi uglavnom odlaze zbog studiranja ili rada izvan Bosne i Hercegovine. U protekle dvije godine otišle su nam i dvije mlade četveročlane porodice. Oni stariji nam, nažalost, odlaze na sasvim drugačiji način. Samo zbog korone izgubili smo šest ili sedam članova", nadovezuje se Rajner.
Danas u Tuzli postoji jedna Jevrejska općina, sinagoge nema, a na mjestu gdje je nekada bila uskoro će biti postavljena spomen ploča. Prema najavama to bi se moglo dogoditi polovinom aprila ove godine.
Kada je riječ o jevrejskom groblju, njegovom adekvatnom zaštitom, izvršila bi se i zaštita multikulturalnog i multireligijskog identiteta grada na zrnu soli.
Salaha razočarali čelnici Liverpoola pa napravio potez kojeg nije pet godina
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
