U Umjetničkoj galeriji BiH se čuvaju djela najvećeg švicarskog slikara Ferdinanda Hodlera
U objavi na društvenoj mreži Facebook, Gratz je skrenuo pažnju na činjenicu da se djela čuvaju u glavnom gradu BiH, a ne u državi odakle Holder dolazi.
"Identitet grada ne čine samo znamenite lokacije, već i priče koje znamo o njima. Svima je dobro poznato da je Umjetnička galerija BiH jedno od najvažnijih mjesta u Sarajevu. Ono što je manje poznato jeste da se u njoj, uz ostala, čuvaju i djela najvećeg švajcarskog slikara Ferdinanda Hodlera. To su izuzetno dragocjene slike koje bi voljeli da imaju i Ženeva, i Bern, i Cirih, ali ih nemaju. Sarajevo ih ima", stoji u objavi.
Pojasnio je i priču kako su ove umjetnine dospjele u Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu.
"Hodlerova djela je u BiH donijela Francuskinja po imenu Jeanne Charles Ćišić, Hodlerova dugogodišnja muza. Ona se 1921., tri godine nakon slikareve smrti, u Ženevi, upoznala sa Mehmedom Ćišićem i uskoro postala njegova supruga. Nakon što su neko vrijeme živjeli u Švicarskoj i Americi, Ćišićevi su se vratili u Bosnu i Hercegovinu, tačnije u Mostar, gdje je Jeanne donijela slike, koje joj je Hodler poklonio pred smrt", objavio je Gratz.
Dalje je rekao kako je Mehmed dugo pokušavao umjetnine prodati i "zaraditi velike novce", ali da ga je u tome sprječavala supruga i Hodlerova muza.
Nakon što je bračni par preminuo, djela su i službeno otkupljena od rodbine, a kupac je bio Zavod za zaštitu i uređenje spomenika kulture grada Sarajeva, koji je umjetnine ustupio Umjetničkoj galeriji BiH. Gratz je opisao kako su djela zaštićena tokom opsade Sarajeva, mada su neka i nestala.
"Više od 200 Hodlerovih djela sačuvano je za vrijeme opsade, kada je Umjetnička galerija bjesomučno granatirana. Dva izuzetno vrijedna „hodlera“ (Autroportret iz 1912. i Mjesečina iznad Ženevskog jezera) su, nažalost, ukradena, kao i brojna druga djela koja su iz opsjednutog grada iznosili vojnici UNPROFOR-a, međunarodni šverceri, pa čak i strani diplomate", piše dalje kandidat za načelnika Opštine Centar.
Međutim, kako dalje ističe, opstanak ove galerije je u opasnosti, te dalje optužuje vlasti na svim nivoima u BiH za nemar po ovom pitanju.
"Danas su Hodlerove slike, kao i brojna druga dragocjena djela, ponovo ugrožena jer Umjetničkoj galeriji neprestano prijeti gašenje, zbog nebrige institucija, od državnog, preko federalnog, pa sve do lokalnog nivoa", kaže Gratz.
Naveo je i da je posjetio ovu instituciju i razgovarao s direktorom Strajom Krsmanovićem. Najavio je da će u parlamentarnu proceduru, kao zastupnik u Parlamentu Federacije BiH, poslati izmjene zakona koje će poboljšati status ove, ali i drugih institucija kulture u našoj zemlji.
"Na osnovu razgovora, kao federalni zastupnik uputit ću prijedlog izmjena Zakona o električnoj energiji FBiH. Naime, po trenutnom tekstu ovog zakona, kultura ne spada u djelatnost od društvenog interesa, zbog čega kulturne institucije poput Umjetničke galerije, za razliku od drugih sličnih ustanova, moraju plaćati znatno skuplju cijenu električne energije. Nedopustivo je da Umjetnička galerija, zbog neusvajanja državnog budžeta, još uvijek nema nikakva sredstva s državnog nivoa, te da je Vlada FBiH smanjila izdvajanja za ovu instituciju za čak 60 posto. Na koncu, i lokalni nivo vlasti u gradu Sarajevu i gradskim općinama izdvaja simbolična, ali nedovoljna sredstva za ovako bitnu instituciju. Ma koliko novca trošilo na novogodišnje koncerte, Sarajevo neće biti metropola, ako dopustimo da propada kulturno blago, koje bi željele da imaju švicarske i druge evropske metropole", stava je Dennis Gratz.
Propali mirovni plan poslužio za stvaranje paradržave: Kako je proglašena Herceg-Bosna
Trener Željezničara nakon Slobode: Nula najrealnija, pobjedu posvećujem rukovodstvu kluba
