"Djeca čitaju djeci"
1.2k

Učenici OŠ Mula Mustafa Bašeskija snimili audioknjigu za slijepe i slabovidne vršnjake

Piše: E. Lj.
Djeca čitaju djeci (Foto: Privatna arhiva)
Nakon što je Maja Salkić, bh. glumica i dugogodišnja saradnica Bibilioteke za slijepa i slabovidna lica u Sarajevu, pokrenula inicijativu "Djeca čitaju djeci", učenici OŠ Mula Mustafa Bašeskija čitali su za svoje vršnjake koji imaju poteškoće s vidom.

Kao članica Vijeća roditelja OŠ Mula Mustafa Bašeskija Maja Salkić je na jednoj od prvih sjednica predložila realizaciju ovog projekta.

"Na jednoj od prvih sjednica smo trebali predložiti projekte koje bismo mi roditelji zajedno s učenicima, nastavnicima, učiteljicama i ostalim uposlenicima škole mogli realizirati. Kao dugogodišnja saradnica Biblioteke za slijepa i slabovidna lica predložila sam projekt 'Djeca čitaju djeci'. Željela sam da se djeca koja osjećaju potrebu za volontiranjem dobrovoljno jave i naprave dobro djelo. Upoznata sam o radu škole i znam da učenike od samih početaka uče sta je inkluzija, na koji način treba poštivati socijalno ugrožene ili osobe s određenim oštećenjima i kako se odnositi prema njima. Ovaj projekt je bio samo praktičan nastavak onoga sto uče u školi ili kod kuće", rekla je Salkić dodajući kako je predloženo još lijepih projekata koji će uskoro biti realizirani.

Tri nove knjige

Kaže nam kako je 29 djece, učenika od prvog do petog razreda, svakodnevno vodila u Biblioteku za slijepa i slabovidna lica gdje su uz muzičku podlogu čitali "Ezopove basne".

"Rad u biblioteci je proces čitanja od najmanje pet dana, ako je recimo u pitanju knjiga od 120 strana. Djeci je bilo zanimljivo da se upoznaju o radu u studiju i da shvate kako je lijepo kada ispravno i razgovijetno čitaju i govore", rekla je.

Trenutno su u fazi montaže knjige "Blago iza 400 vrata" Fahrudina Kučuka, koju je čitalo 20 djece od šestog do devetog razreda.

"Sva djeca su se upoznala o radu biblioteke, s uposlenicima su čak naučili kako se radi na mašinama za Brajevo pismo, vidjeli su kako izgleda proces izrade knjige na Brajevom pismu i kako izgledaju npr. satovi, šah, karte... za slijepe i slabovidne osobe. Djeca su bila otvorena da saznaju što više i svi su, kako su mi poslije nastavnici i učiteljice ispričali, znanje prenijeli svojim drugarima u razredu", ispričala je.

U priremi je i treća knjiga na kojoj će raditi učenici područne škole Mula Mustafa Bašeskija sa Sedrenika.

"Cilj je bio da Biblioteka dobije tri nove audioknjige. Učenici su naučili sta znači praktično pomoći slijepim i slabovidnim osobama, naučili su šta znači dobro djelo. Ono što mi veoma često podrazumijevamo mnogima nedostaje. Naš veoma mali napor znači mnogo u kreiranju boljih uslova takvih osoba, na njihovo i naše ogromno zadovoljstvo. Djecu smo podsjetili da nam je knjiga najbolji prijatelj i put kako da proširimo svoje znanje, vokabular, ali i da na ispravan način maštamo. Svi đaci imaju mogućnost da budu dobri... Sve što rade, rade za sebe, ali i za mali svijet oko sebe. Na taj način postaju bitni članovi društva i bez njih se ne može. Svojim sposobnostima, sigurni i samouvjereni promijenit će svoju sredinu nabolje", rekla je Maja.

Primjer dobre prakse

Biblioteka za slijepa i slabovidna lica u Sarajevu jedinstvena je institucija ove vrste u BiH. Slijepim i slabovidnim osobama svih uzrasta osigurava i pozajmljuje bibliotečku građu neophodnu u svakodnevnom životu, stručnom usavršavanju, profesionalnom radu i društvenom angažmanu.

"Knjižni fond Biblioteke za slijepa i slabovidna lica u svojoj bazi podataka ima 28.350 bibliotečkih jedinica, od čega je 40 posto dječija literatura", rekao nam je Sakib Pleh, direktor Biblioteke za slijepa i slabovidna lica.

Ističe da je važnost ovog projekta nemjerljiva i iskreno nam kaže kako mu je ovo najznačajniji projekt do sada.

"Maja Salkić je na naše veliko zadovoljstvo pokrenula ovu inicijativu i djeca su već snimila basne za potrebe slijepe djece. Mnogo nam to znači, nemjerljiva je važnost ovog projekta. S obzirom na to da je u projektu učestvovala najmlađa populacija, s pravom mogu reći da je ovo najinteresantniji i najznačajniji projekt od svih do sad", rekao je Pleh.

Ova akcija dobar je primjer drugim ustanovama, jer na odličan način pokazuje kako smanjiti predrasude i prevazići barijere u društvu.