Udruženje "Hidroenergija" iznijelo svoj stav o gradnji malih hidroelektrana

"mHE ugrožavaju naše rijeke isto onoliko koliko i mHE ugrožavaju i evropske rijeke. U Evropi ih je izgrađeno 21.800 i dalje se nastavljena izgradnja. Tako npr. Austrija planira do 2030. iz mHE povećati proizvodnju za 5,5 TWh, Norveška već ima pripremljene lokacije i dozvole za 400 novim mHE, odnosno novih 3,3 TWh, itd. Tako to rade bogate zemlje. Zato i jesu bogate što znaju koristiti svoja prirodna bogastva. Laži su da će korita naših rijeka biti izbetonirana a rijeke u cijevima ukoliko se nastavi izgradnja mHE. Boraveći i obilazeći većinu zemalja EU nisam imao utisak da su njihove rijeke u betonima i cijevima. Vidio sam mnogo rijeka na kojima su igrađene mHE čija je voda čista bez fekalija i smeća a obale uređene po najvišim ekološkim standardima, čemu bi trebali i mi težiti. Ovo će vam potvrditi svi naši ljudi, par stotina kilometara od nas koji borave u tim zemljama.

Na kraju čisti primjer, pogledajte rijeku Gostović u Zavidovićima sa četiri mHE koje su pored energetskog benefita obogatile i turistički sadržaj ovog područja. Na vodozahvatima imate formirana prelijepa jezerca, infrastruktura pored ovih rijeka je unaprjeđena, jednostavno napravljen je bolji ambijent za življenje nego što je bio prije. Da ne pričamo značaju pribranskih mHE na zaštitu od poplava kao i ulozi mHE u vanrednim situacijama. Mi imamo izgrađenih tek 119 mHE a dostupni potencijal je za 500 mHE. Kada izgradimo 500 mHE, zauzeti ćemo tek manje od 2% našeg ukupnog vodotoka. To je minorno u odnosu na rijeke u zemljama EU čija članica želimo biti. Naše rijeke ne ugrožavaju mHE, nego fekalije i drugi otpad kao i nekontrolisana eksploatacija šumskog bogastva. Na to se trebaju 'zaštitnici rijeka' fokusirati, ako imaju iskrene namjere, po uzoru na ekološke udruge iz EU.

Zašto to u Evropi, mHE, ne prestavljaju ekološki problem a na Balkanu prestavlja? Zato što se u Evropi ovim problemima bave odgovorni, stručni, kompetentni ljudi u ministarstvima, svako iz svog resora, koji se tiče ove problematike. Zato što to rade odgovorni ljudi koji prepoznaju interese svoje zemlje. Ljudi koji znaju pomiriti ekološke, energetske i socijalne interese svoje zajednice. Ne zalijeću se sa donošenjem zakona o zabrani gradnje bilo čega nego se pristupa racionalno i tamo gdje je interes gradi se gde nije ne gradi se. Kod nas se ovom problematikom bave nekompetentne nevladine ekološke udruge bez ikakvog znanja iz energetike i ekologije kao i neki mediji i novinari koji nikada nisu ni vidjeli mHE. Jesmo li to mi na Balkanu ekološki osvješćeniji od drugih Evropljana?

Tko protura te laži? Zašto Balkan? Odgovor je, zato što se na Balkanu preko nevladinih organizacija i ekoloških udruženja najlakše peru pare.Termin pranje para je,da približim čitaocima,problematičan i pravno upitan,odnosno potencijalno kriminalistički tretiran. Korist (i to kratkotrajnu) od ovog orgijanja ekoloških udruženja po medijskim prostorima Balkana imaju samo osnivači tih udruženja, neki mediji koji ih podržavaju i estradne ličnosti koji imaju svoju finansijsku korist od nastupa"

• Koristi od mHE imaju samo vlasnici mHE?

"Koristi od mHE ima cijela država. mHE su razvojna šansa za BIH.

Investicije u mHE otvaraju se nova radna mjesta. 500 mHE je investicija od 2,5 milijardi KM.10 godina - 250 mil.KM. 500 mHE je 7500 novih radnih mjesta u sektoru matalne industrije, elektro industrije i građevine. 500 mHE 2.500 GWh električne energije (ekvivalent TE Kakanj). 500 mHE je 15% proizvodnje električne energije u BiH. 500 mHE je skoro pola milijarde KM izvoza električne energije po današnjoj cijeni na berzi. Nakon isteka koncesionog perioda, mHE postaju vlasništvo države a prihodi od skoro pola milijarde (po sadašnjim cijenama) idu u budžete. To je novac koji ostavljamo budućim generacijama za plaćanje dugova, naših dugova.

Možda lokalna zajednica nema vidljiv benefit koji bi trebala imati, jer koncesione naknade idu kantonima a oni nedovoljno vraćaju lokalnoj zajednici. Zato se tzv 'zaštitnici rijeka' i svi mi, trebaju zalagati za izmjene zakona kojima će kompletni prihodi od koncesione naknade pripadati lokalnoj zajednici. Treba se zalagati da 10% prihoda od mHE pripada lokalnoj zajednici sa obavezom da lokalna zajednica obezbjedi sve potrebne dozvole za gradnju mHE. Primjer: Dvije mHE na Neretvici bi imale godišnji prihod od cca 5,0 miliona KM. 10% ovih prihoda je 500.000 KM koje bi trebala prihodovati mjesna zajednica Buturović Polje. Pitam. Da li bi mještani Buturović polja dozvolili da im ekološka udruženja miniraju ove projekte i uskrate ove prihode. Logično ne. Ovako su svi na gubitku.

Dajemo primjer. Elektroprivreda u ovom primjeru gubi 4,5 miliona maraka godišnje, što predstavlja i gubitak izvoza el.energije, što opet predstavlja štetu bh privredi. Mještani Buturović Polja su uskraćeni za 500.000 KM godišnje a zamislite ovaj novac u lokalnoj zajednici. Država za minimalno 300 radnih mjesta gubi plate i sve zakonske poreze i doprinose, zatim 850.000 PDV-a, i još minimalno 100.000 vodnih i drugih naknada. To je cijena orgijanja ekoloških udruženja i pjevača po Buturović Polju. Vrlo plitko razmišljanje. Zanimljiva je i podrška ovom orgijanju, nekih političkih faktora, koji na ovaj način žele dobiti glasove a ne razumiju dovoljno ovu problematku. Ne mogu da shvatim da je nekim ozbiljnim političkim igračima, koji pretenduju da vode ovu državu, preče 300 glasova od 300 radnih mjesta. Eto procjenite, koliko su to ozbiljni politički igrači."

• Hoćemo li se odreći benefita od mHE zbog nerada nadležnih inspekcija

"mHE se projektuju izgrađuju i eksploatišu prema važećim standardima i dozvolama. Pri projektovanju se poštuju svi tehnički i ekološki standardi kao i u EU. Propisuju se EPP (ekološki prihvatljivi proticaji) kao i tzv. riblje staze za migraciju riba. Svi projekti, prije dobivanja građevinske dozvole prođu fazu revizije. Prije puštanja u rad vrši se tehnički prijem objekta i utvrđuje se usaglašenost projekta sa izvedenim stanjem te se na osnovu toga daje ili ne daje upotrebna dozvola.

Kontrolu nad poštivanjem propisanih uslova korištenja mHE, prije svega kontrolu EPP (ekološki prihvatljiv protok) vrše nadležne inspekciske službe. Znači, postoji zakonski okvir koji reguliše ovu oblast identičan kao i u EU. Ukoliko dolazi do ne poštivanja uslova korištenja mHE, inspekcijski organi su dužni sankcionisati prekršioca.

U ovom dijelu sankcionisanja prekršioca uslova eksploatacije objekta mHE treba izmjeniti zakonodavstvo i uvesti rigoroznije mjere, uvođenjem novčanih kazni koje će natjerati korisnike mHE da poštuju pravila. Mjere trebaju ići dotle da ukoliko jedan korisnik više puta krši propisana pravila,da mu se oduzme dozvola za rad mHE. Na jačanju inspekcijskog nadzora trebaju insistirati tzv. 'zaštitnici rijeka'".

• Građani putem računa za struju subvencioniraju proizvođače el energije iz mHE?

"Istina je da na računima za struju imate stavku koja se odnosi na obnovljive izvore električne energije. 90% tog novca ide u poticaje za solar i vjetar, a svega 10 % na mHE.

Tako su građani u 2020 godini subvencionirali struju: iz solara sa 9,9 miliona KM odnosno 0.3292 KM/kW. Iz vjetra sa 4,3 miliona KM odnosno 0.0379 KM/kW. Iz mHE sa svega 1,8 miliona KM odnosno 0.0206 KM/kW. Znači građani su subvencionirali struju iz solara 5,5 puta više nego iz mHE. U prosjeku jedna mHE je subvencionirana sa 15.000 KM a državi se po osnovu koncesionih naknada i poreza upolati preko 100.000 KM. Dok recimo jedna ekološka udruga dobije 5 puta više a država od nje nema nikakve koristi.

Tako je na primer udruga 'Eko akcija' odnosno g. Podić je u 2019 imao potporu u iznosu od preko 130.000,00 KM, a 2020 preko 80.000,00. Bilo bi dobro kada bi nam g. Podić, prezentirao u šta je potrošio ove novce ako izuzmemo troškove za banere i par ručkova. Na kraju, danas je cijena električne energije u prosjeku na burzi 95 €/MWh odnosno 0.185 KM/kW, sa trendom rasta, a proizvođači struje iz mHE dobivaju 0.122 KM/KW. Proizvođačima el energije iz mHE se više isplati prodavati na tržištu nego preko operatora za obnovljive izvore. Prema tome, pitam, tko tu koga subvencionira?"

• Benefiti od potočnog turizma veći od benefita od mHE?

"Tamo gdje su benefiti od turizma na našim rijekama veći od benefita hidroenergetskog iskorištenja, ne treba graditi mHE. Takvih lokacija je malo, ali ih ima. U USK poslije rata nije napravljena ni jedna mHE. Možda su u ovom kantonu benefiti od turizma veći od benefita hidroenergetskog iskorištenja. Treba ispitati.

U Evropi i u značajnim nacionalnim parkovima imate izgrađenih mHE. To pokazuje da se mHE mogu uklapati u ambijente nacionalnih parkova i oplemeniti njihov sadržaj. Znači možete imati i energiju i turizam na istoj lokaciji. (Na Nijagarinim vodopadima imate hidroelektranu).

Na našoj ljepotici Uni je izgrađena mHE Una Kostela u Bihaću. Dali ova mHE smeta razvoju turizma na Uni? Treba li spomenuti ulogu ove mHE u proteklom ratu u preživljavanju stanovnika ovog kraja?"

- mHE produkuju malo radnih mjesta?

"Priča ekoloških udruženja da investicije u mHE produkuju malo radnih mjesta je dokaz njihove nekopentetnosti i neznanja. Ekonomisti, dobro znaju šta znači investicija od 250 miliona KM godišnje, samo sa aspekta radnih mjesta. Pri gradnji mHE imamo angažovane projektantske kuće, građevinsku operativu, metalnu industriju, trgovinu i druge u manjoj ili većoj mjeri.

Mnogo naših, gradevinskih, firmi se specijaliziralo za gradnju mHE. Odgovorno tvrdim, da bržim i efikasnijim procedurama, za dobivanje građevinske dozvole za gradnju mHE možemo za godinu dana otvorit 7.500 novih radnih mjesta. BiH jedina, osim Slovenije, na prostoru biše Jugoslavije, ima vlastiti dizajn i proizvodnju kompletne turbinske i hidromehaničke opreme za mHE. Austrija je izgradnjom 4.000 vlastitih mHE razvila desetak firmi iz ove oblasti koje sad plasiraj svoju opremu po cijelom svijetu.

Na kraju, iz udruženja Hidroenergija poslali su poruke ekološkim udruženjima, parlamentarcima i medijima."

• Poruka ekolozima i medijima

"Da ne smetaju razvoju privrede BiH. Da ne ukidaju radna mjesta u BiH. Da ne obmanjuju javnost, kako će zbog mHE netko ostati bez vode, da se netko zbog mHE iseljava. To su gnusne laži. Kada to govore moraju biti konkretni i reći gdje se to desilo. Primjer je gornji tok Vrbasa gdje je i izgrađeno najviše mHE, gde nitko nije ostao bez vode, ni rijeka ni ljudi, gde se niko nije iselio zbog mHE. mHE su u ovom kraju donijele prosperitet stanovništvu.

Da ne iznose laži, kako će živi svijet u rijekama biti uništen zbog mHE. Ovih 119 izgrađenih objekata mHE ih demantuje. Sve su rijeke 'žive' i život u njima i oko njih se odvije sasvim normalno. Da se usmjere u zaštitu naših vodotoka od fekalija i drugog otpada i zaštitu od nekontrolisane eksploatacije šumskog blaga jer to nanosi više štete našim rijekama i vodama nego hiljade mHE. Da izvrše pritisak na vlast, da radi svoj posao u smislu inspekcijskog nadzora nad izgradnjom i korištenjem mHE, da se neodgovorni investitori sankcionišu.

Ne može se zbog par neodgovornih investitora zabraniti gradnja mHE (To vam je kao da na cesti neko vozi preko ograničenja, vozač se kažnjava, ne zabranjuje se promet tom cestom) Da usmjere svoje aktivnosti na izmjeni zakonodavstva u smislu da koncesione naknade pripadaju lokalnoj mjesnoj zajednici gdje bi se efekti tih naknada direktno vidjeli. Znamo zloupotrebu organiziranja udruženja,npr 20 udruženja sa ukupno 15 članova (jer su neki napravili po dva udruženja da bi mogli koristiti za sebe humanitarne prihode) prave nered i tobože štite prirodu. Nonsens! A šta ćemo sa armijom radnika na putu ostvarenja svojih prava na rad i egzistenciju?"

• Poruka parlamentarcima

"Ne igrajte se sa sudbinama radnika koji rade u ovom sektoru. Suočiti ćete se sa buntom više hiljada radnika kojima bi bila ugrožena radna mjesta, zabranom izgradnje mHE. Kao što smo rekli na početku, mi se bavimo činjenicama. Proizvoljne konstatacije i neutemeljene pretpostavke od strane tzv ekoloških aktivista smatramo populističkim nastupom zbog kojeg na kraju najviše štete može imati samo zemlja u kojoj i na kojoj živimo. Zar zaista mislite da mi ne volimo naše rijeke?"

Na kraju, udruženje čiju izjavu potpisuje predsjednik Ramo Gutić poslao je poruku i svim građanima.

"Nismo toliko bogati da se možemo odreći ovog resursa. Imamo domaći resurs, domaće znanje, domaće investitore. Ne trebaju nam nikakva zaduživanja. Hajmo pokrenuti investiciju od 2,5 milijarde KM. Hajmo zaposliti 7.500 radnika. Hajmo proizvesti 2,5 TWh zelene energije. Hajmo izvesti cca. pola milijarde KM električne energije iz mHE.

Hajmo kompletnu koncesionu naknadu od mHE dati lokalnoj zajednici, da zadovoljimo i njihov interes. Hajmo graditi mHE tamo gdje je benefit od njih veći od benefita iskorištavanja vodotoka u druge svrhe. Hajmo, na kraju, graditi solarne i vjetro elektrane i ispuniti svoju obavezu dekarbonizacije u elektroenergetskom sektoru. Ne budimo prva država u svijetu koja će napraviti glupost i zabraniti gradnju mHE."