Ugovoreni brakovi i seksualno iskorištavanje: U BiH sve više maloljetnika na udaru trgovine ljudima
Ovo je problem na koji upozorava predsjednica udruženja "Novi put" iz Mostara Abida Pehlić uvjerena da se problem, koji se ukorijenio u našoj zemlji može riješiti samo sustavno i uz edukaciju i osvješćivanje svih građana o onome što se dešava.
"BiH je nažalost prepoznata kao zemlja porijekla, odredišta i tranzita u trgovini ljudima. Ono što zabrinjava je da u posljednjih deset i više godina je sve veći broj žrtava maloljetno i većina žrtava su državljani BiH", tvrdi Pehlić.
Ističe da ovogodišnja statistika, koja se objedinjava na nivou Bosne i Hercegovine, još nije dostupna, ali podsjeća da je prema prošlogodišnjoj, u BiH identificirana 61 žrtva trgovine ljudima i da se radi o državljanima naše zemlje, ali da je broj žrtava za koje se ne zna daleko veći.
"Zabrinjavajuće je da su 54 identificirane žrtve bile maloljetne. Nas dodatno brinu neidentificirane žrtve, djevojčice pa čak i dječaci koji su žrtve trgovine ljudima i djevojčice koje su žrtve prinudnih brakova, a koje se zbog stereotipizacije i predrasuda prema romskoj zajednici ne identificiraju kao žrtve trgovine ljudima, nego se udaja romskih djevojčica s 12 ili 13 godina smatra običajnim pravom, pa se shodno tome pretpostavlja da to nije kršenje zakona Bosne i Hercegovine niti dječjih prava, nego nešto uobičajeno za romsku zajednicu", ističe predsjednica udruženja Novi put.
Napominje da naša zemlja ima jako dobar zakonski okvir, ali da je problem što se zakoni ne implementiraju onako kako bi trebali.
Tako se dešava često da oni koji su prijavljeni nadležnim službama ne budu adekvatno sankcionirani, pa žrtve ne ostvare svoju punu slobodu i dalje žive u strahu od njih.
"Mi moramo svi zajedno pokušati da nađemo neke modalitete kako bi poboljšali implementaciju zakona ali i više radili na osvješćivanju javnosti, žena i djevojaka, žrtava svih oblika nasilja", tvrdi Pehlić.
Naglašava da su identificirane žrtve bile žrtve seksualnog iskorištavanja, prisilnog prosjačenja i prisilnih brakova te da su to u većini slučajeva djeca koja su uspjela sama pobjeći i zatražila pomoć neke od institucija, kako bi dobili neku vrstu zaštite.
Među takvima je po njezinim riječima jedna državljanka naše zemlje svjedočila kako je do 14. godine prodavana dva puta u inostranstvo i proživjela pakao te upozorava da je veliki broj i onih koji su prodani u inostranstvo, a za vlasti BiH su nepoznanica.
Koordinator tima za borbu protiv trgovine ljudima Hercegovačko-neretvanskog kantona Ivan Milićević kaže kako je zakonodavstvo prepoznalo problem i da su kazne za krivično djelo trgovine ljudima velike i preko 10 godina.
"Imali smo slučaj da je žena s našeg područja prodala svoju djevojčicu u Banju Luku. Naše ekipe su tu djevojčicu gore zatekle već s djetetom da prosi i poduzeli zakonom predviđene radnje te je majka djevojčice pravosnažno osuđena", kazao je Milićević. Policija po njegovim riječima izlazi na teren za svaku dojavu, ali je problem to što se mnogi slučajevi ne procesuiraju kao i to što se za mnoge slučajeve uopće ne sazna.
"Svi trebaju raditi na osvješćivanju tog problema", kazao je te naglasio, da treba razbiti stereotipe i raditi na rušenju predrasuda da se prosjačenje i ugovoreni brakovi odvijaju isključivo među pripadnicima romske populacije.
"Prodaja djece i prosjačenje možda dominiraju među romskom populacijom, ali su prisutni i među drugim narodima u našoj zemlji", ustvrdi je Milićević.
Sektor kriminalističke policije po njegovim riječima intenzivno radi i na svaku prijavu reagira, te svaki podatak koji ima uvijek provjeri, ali je problem što se mali broj slučajeva procesuira.
Zbog smatra da je uz zakonske okvire neophodna edukacija kompletnog društva.
"Pored policije i udruženja, edukacija je potreban tužiocima i studijama kako bi svi u svojoj domeni što pažljivije pratili ovu situaciju i uradili ono to treba", ustvrdio je Milićević.
Također je poručio svim građanima koji znaju za bilo kakav primjer trgovine ljudima da im je građanska dužnost obavijesti nadležne službe kako si se pomoglo onima kojima je pomoć potrebna i prekinuo lanac trgovine ljudima.
Ko je bio fočanski doktor Sekula Stanić i zašto je danas došao u centar javnih rasprava
