Ujić: Ne postoji rok od dvije sedmice tokom kojeg se očekuje veći priliv migranata u BiH
"Rečeno je da se očekuje veći dolazak migranata vremenom, što je normalno. Dakle, ne postoji nikakav rok od dvije sedmice. Totalno je u pogrešnom kontekstu prenesena rečenica koja se odnosi na to", rekao je Ujić.
Kako kaže, činjenica je da je za tri mjeseca u BiH ušlo više od 1.500 migranata te da Služba za poslove sa strancima BiH kontroliše situaciju.
"Neki ljudi su vraćeni putem readmisije u zemlje iz kojih su ušli. Dosta ih je prošlo kroz BiH, jer 99 posto njih su ovdje lažni tražitelji azila koji dođu da se odmore nekoliko dana i nastave put prema zemljama EU", kazao je Ujić.
Što se tiče većeg priliva migranata, Ujić odgovara da je činjenica kako u Grčkoj trenutno ima 40 hiljada migranata koji koriste četiri rute na putu ka Evropskoj uniji.
"Kuda će krenuti i hoće li te rute ići kroz BiH o tome se ne može govoriti. Isto kao ni o tome hoće li biti povećanja dolaskom ljepšeg vremena i u kojem obimu", rekao je Ujić.
Ujić ističe da se bh. službe odlično snalaze s problemom povećanog priliva migranata te da Služba za poslove sa strancima BiH vrši registraciju i pokušava utvrditi identitet za migrante. Kako kaže, većina ljudi koji dolaze u našu zemlji nema nikakve dokumente.
"Oni dolaze iz takvih zemalja gdje se ne može doći do relevatnih subjekata država jer ne žele da sarađuju. Nekada se dođe u situaciju da je jednostavno nemoguće utvrditi identitet", kazao je Ujić.
Na pitanje da li su tačni navodi da je stotine migranata stacionirano u Velikoj Kladuši, Ujić odgovara da to nije tačno. Dodaje da Služba za poslove sa strancima BiH ima kancelariju u Bihaću, u kojoj je pojačan rad inspektora za strance.
"U slučaju Velike Kladuše to nije ništa slučajno, jer to im je izlazni put iz BiH ka zemljama Evropske unije, ali nije tačno da ih ima stotine. Migranata ima u Kantonu Sarajevo i to u mjestima Ilidža i Vogošća. Oni su svi pod kontrolom inspektora za strance koji ih posjećuju dva-tri puta sedmično. Svi su prijavljeni i svi imaju kartone. Migranti koji ne žele u azilantski centar smješteni su u kućama i mi znamo u kojim su. Dakle, i u tom slučaju vršimo kontrolu. Slobodno mogu reći da BiH još uvijek upravlja migracijama", rekao je Ujić.
Dolazak migranata povlači za sobom i sigurnosne rizike, posebno one koji se odnose na mogućnost dolaska terorista. Ujić ističe da u tom smislu nijedna zemlja, pa tako ni BiH, nije sigurna.
"To je globalni problem. Ovo su mješovite ilegalne migracije u kojim postoje osjetljive kategorije, migranti iz ekonomskih razloga, ljudi koji bježe iz ratnog područja, ali i ljudi koji su ratovali u tim državama. Zbog toga se radi registracija i pokušava utvrditi identitet kako bi se lakše došlo do podataka o osobama koje bi mogle imati loše namjere i kroz našu državu", kazao je Ujić.
On ističe da se nikako ne može tvrditi kako kroz ilegalne migracije ide terorizam, ali da postoji opasnost isto kao i u svim drugim državama. Dodaje da zbog toga i postoje institucije sistema koje pokušavaju doći do podataka o identitetu, izolovati osobe koje predstavljaju potencijalnu prijetnju i u konačnici ih procesuirati.
"Postoji i zdravstvena opasnost. Ljudi putuju mjesecima, a imali smo u imigracionom centru i slučajeva hepatitisa B i nekih zaraznih bolesti. Zbog toga migranti moraju proći kroz institucije sistema. Ja sam zamolio sve nevladine organizacije da, ako već žele pomoći migrantima, to ide kroz sam sistem i u skladu sa zakonom", zaključio je Ujić.
