Ko su heroine tog doba?
85

Uloga žena u ZAVNOBiH-u: Prije 77 godina su osigurale današnju ravnopravnost u parlamentu

N. Vasić
Rada Vranješević (Izvor: Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a)
Rada Vranješević (Izvor: Muzej Drugog zasjedanja AVNOJ-a)
Žene možda nisu imale značajan udio u političkim procesima 1943. godine, međutim njihov doprinos je ipak utabao put ka većoj ravnopravnosti žena i zastupljenosti u današnjem državnom parlamentu. Sada je na nama da nastavimo ono što su započele.

U ediciji naziva "Zabilježene - Žene i javni život BiH u 20. vijeku" koju je napisalo više autorki, jedna od njih, Amila Ždralović je pisala i o učešću žena u ZAVNOBiH-u i AVNOJ-u. Ona navodi da je mali procenat žena bio dio ZAVNOBiH-a i da njihovo učešće nije bilo značajno u pogledu donošenja važnih političkih odluka.

Slična situacija je i danas, više od 70 godina kasnije. Na lokalnim izborima 2020. godine smo izgubili dvije načelnice u BiH, stoga ih sada ima svega četiri. Na izbornim listama se ženskim imenima uglavnom osigurava nužnost podjednake zastupljenosti žena i muškarca, dok stvarna namjera da im se preda vlast u ruke ne postoji.

Takva politička konstelacija dovodi do ugroženosti prava i potreba žena, ali i djece. Mnogi tvrde da većina problema u BiH koji se tiču položaja žena proizilazi iz toga što su njihovi problemi u piramidi interesa političara (koji su uglavnom muškarci) pozicionirani prilično nisko.

Žene mogu igrati ključne uloge u osiguravanju mira i sigurnosti djece i ugroženih populacija, o tome su često govorili i američki zvaničnici iz demokratskih redova, no njihovim riječima će trebati mnogo vremena da doputuju u BiH.

U bosanskohercegovačkoj historiografiji je 70-ih godina bilo značajnijih monografija o ženama pretežno iz perioda Narodnooslobodilačkog rata, no kasnije je uslijedila dugačka pauza u istraživanju. Nedostatak interesa za ženske teme kod savremene generacije historičara doveo je do nenadoknadivog gubitka u BiH, upravo zbog toga što su se izgubile značajne historijske činjenice o njima, zaključila je Vera Katz u jednoj od svojih publikacija o ženama u BiH.

Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a

Od 246 vijećnika/ca na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a prisutne su bile samo četiri žene, što nije ni jedan cijeli procenat (0,6 posto). Te žene su bile Mevla Jakupović, radnica iz Tuzle, Zora Nikolić radnica iz Sarajeva, Danica Perović koja je u Banjoj Luci bila kapetanica i upravnica bolnice Jedanaeste divizje i poznata heroina Rada Vranješević, studentica i članica Centralnog odbora AFŽ-a.

Da u donošenju odluka žene nisu imale važnu ulogu govori i činjenica da ih je mnogo više bilo u Narodnooslobodilačkoj vojsci nego u ZAVNOBiH-u, čak oko 100.000 žena. Na Prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a je izabrana i lista vijećnika AVNOJ-a iz BiH, ali od 103 vijećnika i njihovih zamijenika na popisu nije bilo nijedne žene. Također, ni u Prezidijumu ZAVNOBiH-a nije bilo žena.

Narodna heroina Rada Vranješević

Fotografija Rade Vranješević je postala simbol ZAVNOBiH-a, a u pitanju je jedna od najupečatljivijih fotografija iz tog perioda. Ona je bila istaknuta borkinja i obavljala je povjerljive zadatke, radila je najviše u partijskim organizacijama i bila članica Centralnog odbora Antifašističkog fronta žena Jugoslavije (AFŽ). Ubijena je pri pokušaju bjekstva iz logora, a Prezidijum Narodne skupštine FNRJ ju je proglasio narodnom heroinom.

Rada Vranješević
Rada Vranješević

Ona je prilikom svog učešća na Prvom zasjedanju ZAVNOBIH-a u Mrkonjić Gradu, 25. novembra 1943. godine, govoreći u ime Antifašističke fronte žena, poručila da su žene postale čvrst oslonac narodno-oslobodilačkog pokreta. Govorila je o njihovoj borbi protiv okupatora i samoj snazi i ulozi žene u oslobađanju zemlje.

Drugo zasjedanje ZAVNOBiH-a

Na drugom zasjedanju, koje je održano u Sanskom Mostu od 30. juna do 2. jula 1944. godine, došlo je do pomaka - učestvovalo je više žena i usvojena je važna Deklaracija o pravima građana BiH koja je predstavljala prvi formalno-pravni napredak prema "ženskom pitanju".

Tada su predložena 23 nova vijećnika od kojih su tri bile žene. Zajedno s njih četiri s prvog zasjedanja sada ih je bilo ukupno sedam, odnosno 6,54 posto.

Ovako skromno prisustvo ženskog glasa u tadašnjoj javnoj sferi ipak jeste značajno utjecalo na činjenicu da mi danas u parlamentu imamo veliki broj žena. Jedna od vijećnica ZAVNOBiH-a Danica Perović je na tom drugom zasjedanju podsjetila na brojne heroine i podvige žena u ratu, nakon čega je i usvojena važna Deklaracija o pravima građana BiH.

Tom deklaracijom ZAVNOBiH je zagarantovao "ravnopravnost žena s muškarcima, kako u političkom životu zemlje tako i u svim oblastima društvene djelatnosti".

Njihova ravnopravnost se nije desila odmah, niti je taj proces danas završen. Na trećem zasjedanju ZAVNOBiH-a sa 10 žena situacija se mrvicu popravila, međutim i dalje nijedna žena nije bila u Predsjedništvu ovog političkog tijela BiH, a ni u prvoj Vladi BiH nijedna nije dobila resor.