UN Women BiH: Reducirati neplaćeni rad i raspodijeliti uloge i odgovornosti između muškaraca i žena
Cilj ovog dijaloga je da se pokrenu ključne mjere u transformaciji ekonomije brige i njege u Bosni i Hercegovini.
Nesrazmjerna odgovornost za brigu i njegu koja je u bh. društvu mahom odgovornost žena izvor je rodne neravnopravnosti i nejednakog pristupa žena tržištu rada. Kako bi se iznašla rješenja za prepoznavanje i preraspodjeljivanje odgovornosti u oblasti neplaćene, ali i plaćene njege i brige, ured UN Women u BiH danas je započeo dijaloge o reformama u oblasti ekonomije brige i njege u BiH.
Prema podacima Polazne studije o ekonomiji brige i njege u BiH, izrađene od strane Ekonomskog instituta Sarajevo u partnerstvu sa UN Women BiH, i uz podršku Švedske, žene u BiH provedu više od šest sati dnevno na neplaćene poslove brige i njege, u odnosu na muškarce koji provedu nešto više od tri sata. Ujedno, 85 posto žena kuha barem jednom dnevno, dok to radi samo 27 posto muškaraca.
"Žene i muškarci u BiH trebaju konkretna rješenja i politike koje će osigurati da sistemi brige i njege podržavaju njihova ljudska prava, budu rodno osjetljivi, uzimaju u obzir invaliditet i dob. Ove promjene su ključne za unapređenje društveno-ekonomskog napretka u BiH, jer će bez njih zemlja nastaviti da isključuje desetine hiljada ljudi iz svoje radne snage i privrede. Pozivam sve da prepoznaju vrijednost neplaćenog rada, da se zalažu za ravnomjernu preraspodjelu brige i njege između žena i muškaraca, kao i pojedinaca i porodica. Pozivam sve da nam se pridruže u stvaranju rodno ravnopravnog društva, koje jednako vrednuje plaćeni i neplaćeni rad, bez obzira ko ga obavlja i gdje živi", rekla je Ingrid Macdonald, rezidentna koordinatorica UN-a u BiH.
Ekonomija brige i njege je jedan od najbrže rastućih sektora u svijetu i glavni pokretač rasta zaposlenosti i ekonomskog razvoja. U BiH, ekonomija brige i njege obuhvata oko 120.000 radnih mjesta (14,86% ukupne zaposlenosti, u poređenju sa 17,4 postou drugim evropskim zemljama). U ekonomiju brige i njege spadaju kućni poslovi, briga o djeci, briga o starijima i briga o osobama s invaliditetom. Sve ove usluge se pružaju u plaćenim i neplaćenim oblicima, u formalnom, kao i u neformalnom sektoru.
U BiH veliki broj žena obavlja poslove brige, no oni su najčešće neplaćeni. Visok je postotak ekonomski neaktivnih žena, od kojih mnoge obaveze u domaćinstvu i brigu o djeci navode kao ključni razlog neaktivnosti. BiH ima jednu od najviših stopa nezaposlenosti žena u regiji – stopa zaposlenosti žena u BiH procjenjuje se na 37 posto, u poređenju sa 53 posto za muškarce.
"Žene tradicionalno snose nesrazmjeran teret brige o djeci, starijima i osobama sa invaliditetom. Iako rad u oblasti njege i brige pokreće zapošljavanje i ima visoku ekonomsku vrijednost, on je i dalje sistemski potcijenjen. Kako bi se pokrenule promjene, ključno je smanjiti količinu neplaćenog rada u oblasti brige i njege koji obavljaju žene kroz transformativne politike i ulaganje u ekonomiju brige i njege, što će omogućiti ženama da ostvare svoja ekonomska prava i prilike, povećati njihovo učešće u radnoj snazi i pristup dostojanstvenim poslovima", rekla je Jo-Anne Bishop, v.d. predstavnica UN Women u BiH.
Istraživanje za potrebe Polazne studije o ekonomiji brige i njege u BiH trajalo je od marta do juna 2022. godine. Studija predstavlja prvu procjenu stanja u sektoru brige u BiH. „Istraživanje je pokazalo da žene 'nose' kućne poslove. U ovoj su oblasti još uvijek dosta prisutni stereotipi o rodnim ulogama, te su kultura i tradicija značajni aspekti koji se trebaju uzeti u obzir. U sektoru brige o djeci, koji se odnosi na predškolsko obrazovanje i program ranog odgoja, samo 31,4 posto ispitanika koristi ove usluge.
"Skoro pola ispitanica provodi 10 sati sedmično na brigu o starijima, a čak 72 posto posto ispitanica smatra da nedostaje adekvatnih i pristupačnih usluga brige o starijima u kontekstu javnih usluga, ali i privatnog sektora. Nažalost, nalazi ove studije su pokazali da čak 70 posto brakova s djecom sa smetnjama u razvoju završi razvodom, pri čemu većina odgovornosti za brigu o djetetu pada na majku", rekla je prof.dr. Maja Arslanagić Kalajdžić, jedna od autorica.
Studija nudi i konkretna rješenja koje mogu promijeniti stanje u ovoj oblasti, poput uspostavljanja centara za pružanje više vrsta usluga za brigu i njegu, škole roditeljstva i slično. Studija će biti od koristi donositeljima odluka iz oblasti brige na svim nivoima (općinski, kantonalni, entitetski i državni), a koje uglavnom obuhvataju socijalnu zaštitu, zapošljavanje i obrazovanje.
Dijalozi su održani u sklopu UN Women globalne inicijative "Generacija za ravnopravnost" i rada Akcione koalicije o ekonomskoj pravdi i pravima, koja u BiH ima fokus na ekonomiju brige i njege i ekonomsko osnaživanje žena.
Polaznu studiju o ekonomiji brige i njege moguće je pogledati ovdje, a sažetak studije ovdje.
