Univerzitet u Mostaru ima novi studijski program, cilj je očuvanje bosanskog jezika i kulture
Novi studijski program "Kulturalni studiji i bosnistika“ je na Fakultetu humanističkih nauka, a profesorica na Odsjeku Dijana Hadžizukić za Klix.ba ističe da je višestruko značajan za BiH.
Naglasila je kako je u današnjem vremenu globalizacije izučavanje historije, kulture jezika i književnosti, kao segmenta kulture, veoma značajno za sve zemlje, a naročito za BiH koja je specifična, posebno važna i zanimljiva čak i stručnjacima iz tog polja na globalnom nivou.
"Nije zemlje Bosna politička tvorevina, ona je tvorevina kulture", kaže Hadžizukić navodeći da su to poznate riječi Dževada Karahasana koje su bile vodilja prilikom pokretanja ovog studijskog programa.
"Radili smo vođeni tom idejom i nadamo se da će studenti pokazati interes za izučavanje ovog segmenta kako bismo odgojili nove generacije koje će promovisati i čuvati prave vrijednosti naše zemlje“, kazala je Hadžizukić.
Motivacija za izučavanje tradicije
Podsjetila je kako se prije dvije godine, zbog malog broja upisanih na Odsjek bosanskog jezika, nije mogla oformiti studijska grupa, što je u javnosti otvorilo brojna pitanja. Izučavanje jezika nije ukinuto, ali je pokrenulo brojna pitanja o njegovom značaju koje se, kako je naglasila ne smije dovesti u pitanje. Naprotiv, savremenim programima cilj je motivisati mlade da izučavanjem čuvaju bogatu tradiciju svojih predaka.
"Fakultet humanističkih nauka, kao i Univerzitet u cjelini, kontinuirano prati zahtjeve Bolonjskog procesa, a koji, uz ostalo, podrazumijevaju i mogućnost studiranja na multidisciplinarnim studijskim programima. Na Odsjeku za bosanski jezik i književnost već nekoliko godina imamo sve manji broj novoupisanih studenata, te smo početkom tekuće školske godine počeli sa izradom novog programa - Kulturalni studiji i bosnistika, a koji bi trebao svojom inovativnošću i širokim spektrom naučnih interesa privući pažnju mladih ljudi“, kaže Hadžizukić.
Ističe kako se radi o procesu koji traje već gotovo godinu dana, te da je program prošao sve nivoe naučno-nastavne verifikacije na Univerzitetu, a urađen je u saradnji sa svim relevantnim institucijama kulture u Mostaru.
"Studij bosanskog jezika je izuzetno važan i njegovo postojanje nikada ne smije biti dovedeno u pitanje. Bez obzira na broj upisanih studenata institucionalno izučavanje naše kulture, jezika i književnosti ne bi smjelo biti upitno, a moderniziranje programa, kao i širenje naučnog interesa na kulturu u cjelini dodatni je razlog za njegovo očuvanje“, ističe Hadžizukić.
Univerzitet Džemal Bijedić kao jednu od svojih misija, kako naglašava, ima upravo to.
"Kulturalni studiji i bosnistika kao studijski program podrazumijeva izučavanje lingvističkih disciplina, historije i teorije književnosti i to kroz pregled svjetske i južnoslavenskih književnosti, te bosanskohercegovačke književnosti kao dijela kulturalnih procesa. Također, studenti će se baviti sociologijom kulture, kulturnom historijom Bosne i Hercegovine, upoznat će se sa institucijama kulture, a sve to sagledati unutar šireg interkulturalnog i interliterarnog prostora našeg dijela Evrope“, pojašnjava Hadžizukić.
Prva generacija budućih kulturologa i bosnista
Drugim riječima, kako ističe, niti jedna pojava u jeziku, književnosti ili kulturi u cjelini nije ekskluzivno nacionalna ili teritorijalne pojava, već je dio civilizacijskih dostignuća šire kulturalne zajednice.
"Studij traje četiri godine, a po završetku studenti stiču zvanje bachelor kulturalnih studija i bosnistike, nakon čega im se na jednogodišnjem master studiju pruža mogućnost da steknu zvanje profesora bosanskog jezika i književnosti, odnosno kulturologa“, ističe Hadžizukić.
Na studij se može upisati 15 studenata u redovnom i pet u vanrednom statusu, a uslovi su završena četverogodišnja srednja škola bilo kojeg usmjerenja.
"Studirati i raditi ono što volimo i za što imamo sklonosti i talenat predstavlja veliku radost. Naš fakultet prima prvu generaciju dvopredmetnog studijskog programa koji prati savremene tokove humanističkih i društvenih nauka i nudi mogućnost komparativnog izučavanja bosanskohercegovačke književnosti i kulture i bosanskog jezika sa općim kulturnim konceptima kao što su globalizacija, forme identiteta, manjinski identiteti, kultura i digitalno doba. Izučavati bosnistiku kao rezervoar vlastitih kulturnih identiteta u evropskom i svjetskom kontekstu, krajnji je cilj budućih naučnih istraživanja, a naš studij će svojim multidisciplinarnim pristupom biti početak obrazovanja budućih generacija kulturologa i bosnista“, zaključila je Hadžizukić.
Lalatović: Nije ni Feđa Dudić Miloš Obilić, zamislite da sam ja ovo uradio u Sarajevu
