UNSA u brojkama: Broj upisanih studenata se smanjuje, a akademskih radnika raste

• Godine 2017. bila su 1.373 akademska radnika;

• Godine 2018. bila su 1.563 akademska radnika;

• Godine 2019. bilo je 1.577 akademskih radnika;

• Godine 2020. bilo je 1.568 akademskih radnika.

Povećan je i broj naučnih radova predavača UNSA, a koji su registrovani na relevantnim međunarodnim platformama Wos i Scopus:

• Na Wosu je 2014. objavljen 131 rad, a na Scopusu 187;

• Na Wosu je 2015. objavljeno 167 radova, a na Scopusu 186;

• Na Wosu su 2016. objavljena 232 rada, a na Scopusu 277 radova;

• Na Wosu je 2017. objavljeno 336 radova, a na Scopusu 373 rada;

• Na Wosu su 2018. objavljena 332 rada, a na Scopusu 373 rada;

• Na Wosu su 2019. objavljena 392 rada, a na Scopusu 478 radova;

• Na Wosu su 2020. objavljena 393 rada, a na Scopusu 629 radova.

Pri tome je važno istaknuti da su pojedini isti radovi objavljeni, registrovani na Wosu i Scopusu, dok se obratno nužno ne mora desiti.

Treba napomenuti da je UNSA među najlošije rangiranim univerzitetima u regiji na jedinom međunarodnom poretku univerziteta na koji je uvrštena. Riječ je o Webometricsovoj rang-listi. To nije iznenađujuće s obzirom na to da vlasti neznatno ulažu u obrazovanje i nauku. Od 2004. do prošle godine iz federalnog budžeta je u nauku investirano više od 41 milion KM, dok je npr. za finansiranje političkih stranaka potrošeno skoro 52,6 miliona KM.

Tako je ove godine budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za nauku planirano 1,22 miliona KM, a za stranke 3,8 miliona KM.

Prethodno navedene podatke je izdvojio profesor na sarajevskom Prirodno-matematičkom fakultetu (PMF) Benjamin Fetić, a u kontekstu oprečnih stavova o predloženim izmjenama Zakona o visokom obrazovanju u Kantonu Sarajevo.

Dio studenata i akademske zajednice se protivi predloženim izmjenama. I jedni i drugi smatraju da će se njima komercijalizirati visoko obrazovanje, tj. da će biti dostupno samo onima koji imaju novca. Akademski radnici su nezadovoljni uslovima predloženim kriterijima za napredovanje i time što se obavezuju da više objavljuju radove na stranim jezicima, prije svega na engleskom jeziku.

S druge strane, kantonalna resorna ministrica Melika Husić Mehmedović je podržala usvajanje Nacrta zakona te je ukazala da se on može poboljšati u javnoj raspravi do izrade Prijedloga zakona. Nacrt je podržao i rektor UNSA Rifat Škrijelj tvrdeći da se samo dio akademske zajednice njemu protivi.

Usvajanju Nacrta zakona se protivi opoziciona SDA, ali i vladajući SDP. Prijedlog izmjena ovog zakona je utvrdila komisija na čijem je čelu bio akademik Miloš Trifković.