Uoči izbora predsjednika Suda BiH: Strankama najvažnije da li je Bošnjak, Hrvat ili Srbin
U jeku priče o izboru predsjednika Suda BiH stiče se dojam kako je najvažnije pitanje da li će ovu instituciju preuzeti osoba iz reda bošnjačkog, hrvatskog ili srpskog naroda.
Nakon nedavno održane sjednice Glavnog odbora SDA iz ove stranke je saopćeno da Glavni odbor zahtjeva od Visokog sudskog i tužilačkog vijeća da prilikom imenovanja predsjednika Suda BiH poštuje odredbe Zakona o VSTV koje obavezuju da se prilikom imenovanja pravosudnih funkcija mora osigurati proporcionalna zastupljenost konstitutivnih naroda.
"Prema trenutnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda neophodno je imenovati predsjednika Suda iz reda bošnjačkog naroda. Svako drugo rješenje bi bilo protivzakonito i neprihvatljivo za bošnjački narod", saopćeno je iz SDA.
Advokat i bivši član Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH Asim Crnalić kazao je u razgovoru za Klix.ba da u načelu funkcije predsjednika VSTV-a, predsjednika Suda BiH i glavnog tužioca Tužilaštva BiH trebaju biti popunjene iz reda različitih naroda uključujući i Ostale.
"Funkcija glavnog tužioca Tužilaštva BiH još uvijek nije slobodna. Formalno je Goran Salihović još uvijek glavni tužioc iako je suspendovan. To mjesto još uvijek nije prazno i ne zna se kakav će biti ishod disciplinskog postupka koji se vodi protiv Salihovića. Dakle, iz reda Ostalih popunjena je funkcija", kazao je Crnalić.
Podsjetio je da se na poziciji predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH nalazi Milan Tegeltija koji je pripadnik srpskog konstitutivnog naroda.
"Tom logikom na funkciju predsjednika Suda BiH trebao bi biti izabran neko ko je iz reda bošnjačkog ili hrvatskog naroda. To bi bio red. Ustavna je obaveza da se funkcije predsjednika Suda BiH i glavnog tužioca Tužilaštva BiH ne popunjavaju iz reda istog naroda", rekao je Crnalić.
Kako kaže, VSTV BiH je u njegovom mandatu uveo da se u to pored Suda i Tužilaštva BiH računa i funkcija predsjednika VSTV-a.
"Prema mom mišljenju to je najvažnija pravosudna funkcija. Cilj je bio da se vodi računa i o toj trećoj funkciji kada se popunjavaju", kazao je on.
Na pitanje da li je proces izbora predsjednika Suda BiH bio transparentan on je odgovorio potvrdno dodajući kako je VSTV u skladu sa zakonskim rokovima objavilo konkurs na koji su se prijavili kandidati.
"VSTV nakon toga formira komisiju koja testira kandidate i daje prijedlog Podvijeću VSTV-a. Onda Podvijeće VSTV-a daje svoj prijedlog članovima VSTV-a. Mislim da je u tom kontekstu sve obavljeno kako treba", rekao je on.
Informisan je da je iz Vijeća ministara BiH došla primjedba da se treba sačekati sa izborom predsjednika Suda BiH dok oni ne delegiraju svog kandidata.
"Oni su imali dovoljno vremena da u VSTV delegiraju svog kandidata i to nije razlog za odgodu izbora predsjednika Suda BiH. Milana Popadić je dala ostavku i prijavila se za funkciju glavnog disciplinskog tužioca i od tog trenutka je Vijeće ministara BiH moglo delegirati svog predstavnika. To nije nikakav proces koji uzima posebno vrijeme", kazao je Crnalić.
Imenovanje člana VSTV-a BiH uopće nije stavljeno na dnevni red, a Crnalić smatra kako je moguće da je to urađeno s ciljem odgode imenovanja predsjednika Suda BiH jer ne postoji nijedno logično opravdanje zbog kojeg bi taj postupak bio odgođen.
"To pokazuje da oni nisu zainteresovani za proceduru izbora predsjednika Suda BiH", rekao je on.
Na pitanje kako komentariše činjenicu da se više govori o etničkoj pripadnosti budućeg predsjednika Suda BiH nego o njegovoj kompetentnosti, Crnalić odgovara da je kompetenost nešto što bi se trebalo podrazumijevati.
"Ona je propisana Zakonom o VSTV-u i naravno da onaj koji se kandiduje mora biti stručan. Ipak, potrebno je gledati i njegovo znanje kao i ugled. Sve to je potrebno da bi neko bio izabran za predsjednika Suda BiH", kazao je Crnalić.
Istakao je da je bh. društvo takvo da se u njemu mora govoriti o etničkoj pripadnosti predsjednika Suda BiH.
"Tu svakako treba voditi računa o tome da postoji i značajan broj građana koji se ne opredjeljuju ni kao Bošnjaci, ni kao Hrvati, a ni kao Srbi. U političkim odnosima s tim se mora kalkulisati. To je nešto što iritira ljude koji misle da samo ljudi koji su stručni moraju biti na funkcijama", zaključio je on.
Zastupnica SNSD-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić kazala je da Bakir Izetbegović očito smatra da bh. pravosuđe mora da bude pod direktnom kontrolom SDA.
"Ovo je prva pozicija koja se popunjava i oni misle kako bi trebala pripasti Bošnjaci. Mi ne možemo na taj način postupati jer taj faktor mora biti dio ukupne podjele u skladu sa ustavnom zastupljenošću. Smatram da bi bilo baš zanimljivo da poslije toliko godina Meddžide Kreso na čelo Suda BiH dođe osoba koja pripada drugoj etničkoj grupi", rekla je Majkić.
Istakla je da to ne zavisi od želja bh. političara već od VSTV-a koje bi trebao posao odraditi profesionalno.
"Političke stranke trebaju paziti bar na način da ne govore kako određena funkcija treba da bude njihova ili od nekoga drugog. Pravosuđe određene političke stranke nastoje staviti pod svoj šapu, a u tome ima dosta krivice i pravosudnih institucija. One su pokazale da su sklone sugestijama i preporukama iz političkih stranaka", kazala je ona.
Dodala je da očekuje kako će se na funkciju predsjednika Suda BiH postaviti osoba koja ima najviše znanja i koja je otporna na političke utjecaje.
"O kakvom se pravosuđu radi najbolji govori podataka da se na sjednicama Parlamentarne skupštine BiH godinama ne usvaja izvještaj VSTV-a koji govori o radu sudija i tužilaca BiH. Taj stub vlasti je sasvim izopšten iz toga da odgovara nekome, a ako i odgovara onda je to isključivo međunarodnoj zajednici", rekla je Majkić.
Majkić smatra da je BiH potrebna ozbiljna pravosudna reforma, a koju ponajviše stopiraju političari iz reda SDA.
Podsjećamo, na konkurs za predsjednika Suda BiH prijavili su se sudije BiH Branko Perić, Izo Tankić, Ranko Debevac, Mira Smajlović i Tihomir Lukes. Dodatno su se na konkurs prijavili tužilac Tužilaštva BiH Ismet Šuškić i glavna tužiteljica Tužilaštva Kantona Sarajevo Dalida Burzić.
Propao pokušaj Mađarske da ubrza put Srbije prema EU, usprotivilo se osam država
