Uprkos Dodikovim željama, NATO ima potpunu slobodu djelovanja u BiH bez odluke Predsjedništva
"Potrebno je pribaviti saglasnost nadležnih organa, a nadležni organ je Predsjedništvo. A ja, koliko znam, još uvijek sjedim u tom Predsjedništvu i nikada neću dati saglasnost da bilo čije, ni NATO-ove ni ruske nitii bilo čije trupe, ovdje dođu", rekao je Dodik.
Isto tako, u decembru prošle godine Dodik je govorio o toj opciji, nakon što je Daniel Sewer predložio da Amerikanci pošalju vojsku u Brčko distrikt. I tada je tvrdio da je potrebna odluka Predsjedništva BiH.
Međutim, Dejtonski mirovni sporazum, relevantne rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i Statut Brčko distrikta omogućavaju NATO-u i EUFOR-u angažman bez odluke Predsjedništva BiH.
Snage NATO saveza i EUFOR-a imaju pravni osnov da pošalju trupe u Brčko distrikt u bilo kojem momentu.
"Jedine vojne snage čije prisustvo je dozvoljeno na teritoriji Distrikta su oružane snage Bosne i Hercegovine i međunarodne i druge oružane snage prisutne shodno sporazumu s Bosnom i Hercegovinom o razmještaju snaga ili ovlašćujućem aktu Sjevernoatlantskog pakta, Evropske unije ili Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija. Nikakvim drugim vojnim snagama bilo koje vrste, uključujući, ali ne ograničavajući se na entitetske ili paravojne snage, neće biti dozvoljeno prisustvo u Distriktu", stoji u članu 7. Statuta Brčko distrikta.
S tim uvezi dovoljna je jednostrana odluka NATO-a, ili EUFOR-a da se rasporede vojne snage u Brčko distriktu. Ovakva mogućnost je dodatno osigurana članom 1. Statuta Brčko distrikta u kojem se kaže da su odluke supervizora za Brčko i Tribunala za spor oko međuentitetske linije razgraničenja u oblasti Brčkog po pravnoj snazi iznad svih drugih pravnih akata Brčko distrika i BiH.
"Ovi pravni akti imaju veću pravnu snagu u odnosu na sve druge pravne akte bilo koje vrste koji nisu u skladu sa njima, u mjeri u kojoj bi inače imali pravno dejstvo u Distriktu, uključujući odredbe ovog statuta koje nisu u skladu s ovim pravnim aktima", stoji u članu 1 Brčko distrikta.
Također, rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a iz 2004. godine kada je SFOR (NATO) predavao mandat EUFOR-u ostala je klauzula da NATO i dalje ostaje nadležan za sigurnost u BiH, u slučaju potrebe.
"Potvrđujemo podršku vlasti Bosne i Hercegovine snagama EU i kontinuiranom prisustvu NATO-a te njihovu potvrdu da su oboje pravni nasljednici SFOR-a u ispunjavanju njihovih misija u svrhu Mirovnog sporazuma, njegovih aneksa i dodataka i relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda i mogu poduzeti potrebne radnje, uključujući upotrebu sile, kako bi se osiguralo poštovanje Aneksa 1-A i 2 Mirovnog sporazuma i relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda" piše u rezoluciji 1575. Vijeća sigurnosti iz 2004. godine, koja je i dalje na snazi.
Također se rezolucijom 1575. ističe da su EUFOR i NATO ovlašteni da poduzmu sve potrebne mjere da se odbrane od napada ili prijetnje napadom i da se Dejtonski sporazum i sve relevatne rezolucije odnose na EUFOR i NATO u istoj mjeri kao što su se odnosile na SFOR.
Nevjerovatno je da Dodik, pa i kad zanemarimo gore iznesene činjenice, ubjeđuje javnost da je međunarodna zajednica bila toliko naivna da mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini i regionu prepusti (ne)mogućnosti djelovanja Predsjedništva BiH.
