Upućeno pismo njemačkom parlamentarcu: Schmidt traži odobrenja za odluke od Srbije i Hrvatske
Oni su se obratili Rothu gdje su izrazili zabrinutost zbog trenutne situacije u zemlji. Istakli su da je mir pod prijetnjom, a da je stabilnost zemlje ozbiljno ugrožena.
"Ovo je posebno značajno imajući u vidu agresiju Rusije na Ukrajinu i činjenicu da se u ovom trenutku vodi rat u Evropi. Ne želimo dizati lažne uzbune, ali želimo skrenuti vašu pažnju jer vjerujemo da će, ako Bosna i Hercegovina ostane na sadašnjoj putanji, to dovesti do nasilnog sukoba. Posljedice takvog sukoba, bez obzira na njegove razmjere, bilo bi teško obuzdati i one bi se osjetile izvan granica Bosne i Hercegovine", navodi se u pismu koje je poslano Rothu.
Smatraju da je glavni uzrok destabilizacije u Bosni i Hercegovini udovoljavanje etnonacionalističkim idejama i snagama.
"Etnonacionalisti promoviraju sektaštvo, netrpeljivost, pravnu nekažnjivost i nepoštivanje vladavine prava. Nedavni napad na LGBTQ+ aktiviste uz suradnju policije i desničarskih grupa, gušenje medijskih sloboda usvajanjem zakonskog prijedloga o kleveti kao krivičnom djelu i najava usvajanja zakona o nevladinim aktivistima koji će biti označeni kao 'strani agenti'. To je serija povezanih događaja koji svjedoče da je podilaženje autokratskom modelu vladanja u ovom slučaju Milorada Dodika", poručuju u pismu.
Remetilačke snage u državi
Navode da je ovo samo recentni primjer iz jednog dijela Bosne i Hercegovine ali je ilustrativan za strukturalni trend u kojem etnopolitički politički lideri korak po korak ugrožavaju demokratsko-liberalni poredak u Bosni i Hercegovini i brzim koracima vode zemlju u opasnu situaciju.
"Ovakve i slične remetilačke snage imaju i podršku susjednih država u ostvarivanju svojih ciljeva na domaćem tlu. Time se otvoreno ignorira rezolucija Bundestaga o Bosni i Hercegovini od 8. jula 2022. godine. U skladu sa duhom i sadržajem vaše rezolucije, potrebno je čvrsto ponoviti viziju Bosne i Hercegovine kao države zasnovane na principima liberalne demokratije, u kojoj su njeni građani potpuno ravnopravni bez obzira na etnički, vjerski, rasni ili bilo koji drugi identitet", navedeno je.
Dodaju da je skoro 30 godina od završetka rata, mir u Bosni i Hercegovini nije čvrsto uspostavljen jer nacionalisti i dalje teže ka etnički isključivoj vladavini.
"Istinski napredak postignut u deceniji neposredno nakon rata sistematski je poništavan u posljednjih 15 godina. Nažalost, politike zapadnih demokratija koje su se zaklele da će podržavati poslijeratni mir – uključujući Njemačku – ne samo da su potpomogle, nego su i ohrabrile trenutnu dinamiku. Građani zbog toga masovno napuštaju Bosnu i Hercegovinu, smanjujući potencijal za domaće reforme", naglašeno je.
Kazali su da su svjesni da građani Bosne i Hercegovine žele dostojanstven život, ličnu slobodu i prosperitet.
"Međunarodna zajednica nije odgovorna za njihovu potragu za srećom, ali dijeli odgovornost – sa lokalnim političkim elitama – za održavanje političke strukture koja postaje sve feudalnija i sve manje odgovorna, i u kojoj se društvena infrastruktura za dostojanstven život iz dana u dan smanjuje. Kako bi spriječila imploziju države i vjerovatne posljedice takve situacije, međunarodna zajednica mora promijeniti svoj pristup – i vratiti se vlastitim principima", poručeno je.
Dejton 2.0
Navode da je vrijeme da se prekine lažna dihotomija prema kojoj Bosna i Hercegovina ima samo dvije opcije: rat ili dalje udovoljavanje etnonacionalistima.
"Da bi se mir sačuvao, Bosna i Hercegovina mora biti suštinski i strukturalno reformirana – sa naglaskom na odgovornosti, transparentnosti i građanskom djelovanju. Sa aktuelnim Ustavom koji je sadržan u Dejtonskom mirovnom sporazumu, Bosna i Hercegovina nikad ne može postati stabilna i mirna; i nikad neće ispuniti uslove za članstvo u EU jer taj Ustav diskriminira vlastite građane, politički kažnjava složene identitete i ne samo da nagrađuje, nego i nalaže etno-teritorijalnu politiku podjela", rečeno je.
Naglasili su da je vrijeme za Dejton 2.0, nadgradnju postojećeg sistema koje će okončati diskriminaciju, nagraditi istinsku inicijativu i integritet te potaknuti reforme kojima se osnažuje vladavina prava i štite ljudska prava.
"Njemačka, kao jedna od osnivačica Evropske unije i njena najmoćnija članica, ima kapacitet – a time i odgovornost – da potvrdi snažnu poruku kako je najbolje rješenje za Bosnu i Hercegovinu sistem koji garantira jednaka prava svim njenim građanima, utemeljen na vladavini prava. Vjerujemo da su to vaši principi i standardi. Vjerujemo da je ovo ideja Evrope koju zajednički dijelimo. Zapravo, bolesti nacionalizma od kojih mi patimo sada su evidentne i u političkom tijelu Europske unije i na širem Zapadu", istaknuto je.
Dodali su da Njemačka preko Ureda visokog predstavnika ima i direktnije sredstvo uticaja na pozitivne promjene.
"Otkako je preuzeo navedenu dužnost u Bosni i Hercegovini 2021. godine, Christian Schmidt donio je odluke koje su ugrozile izglede za uključivo, otvoreno i otporno demokratsko društvo. Te su odluke ohrabrile etnonacionaliste koji, umjesto da traže kompromis, vjeruju da će maltretiranjem međunarodne zajednice oslabiti državu i proširiti svoje korumpirane mreže moći. Kao njemačkog državljanina i predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini, gospodina Schmidta treba ohrabriti da donosi odluke koje spajaju namjerno pokidane niti bosanskohercegovačkog društva, umjesto da ih dalje kidaju", poručuju.
Vanjski neprijatelji
Ističu da Schmidta treba ohrabriti i navesti ga da preispita svoj pristup traženju odobrenja za svoje odluke od Srbije i Hrvatske, zemalja koje se i dalje miješaju u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine.
"Trenutnu krizu u Bosni i Hercegovini potpiruju agresivni nacionalistički planovi spomenutih susjednih država. Sam Schmidt nije suština problema. On je zapravo manifestacija pristupa Zapada u odluci da vodi transakcionu politiku lišenu principa - u partnerstvu s etnonacionalistima - u zamjenu za stabilnost. Međutim, takvo kreiranje politike ne donosi ni stabilnost ni demokratiju zasnovanu na vrijednostima. S obzirom na to da je ova strategija već bezuspješno isprobana sa Rusijom, nema razloga očekivati drugačiji rezultat na Zapadnom Balkanu", dodaje se.
Zaključuje se da je strateško preispitivanje pristupa Zapada prema Bosni i Hercegovini i cijelom Zapadnom Balkanu odavno zakašnjelo, ali da je i dalje moguće.
"Upravo Bundestag može pokrenuti to strateško preispitivanje i dati poticaj parlamentima drugih zapadnih država da preispitaju njihove politike prema Bosni i Hercegovini, kao i da potaknu zajednički strateški pristup koji će napraviti odmak od politike 'primirivanja' i 'stabilokratije? ka viziji evropske i demokratske Bosne i Hercegovine za sve njene građane. Pozivamo njemački Bundestag i ovaj Odbor da nedvosmisleno i beskompromisno stanu iza principa liberalne demokratije kao osnove za mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini", istakli su u pismu upućenom Rothzu.
Na kraju su pozvali Rotha i zamolili ga da bude glas koji beskompromisno artikulira ovu pozitivnu viziju Bosne i Hercegovine i ohrabruje građane ove zemlje dajući im do znanja da vi vjerujete u takvu viziju.
