Uskoro dolazi na jednu od važnih EU pozicija za BiH: Ko je Davor Ivo Stier?
Kada je bilo poznato da će EPP ponovo biti glavni faktor u Evropskom parlamentu, uskoro je u javnost izašlo da HDZ intenzivno lobira da na ovo mjesto stavi člana svoje stranke.
Više izvora je za naš portal potvrdilo da se ideja nije svidjela većini članova EPP-a i drugih stranaka koje s ovom grupacijom čine većinu u Evropskom parlamentu, ali su na kraju uspjeli izlobirati dobijanje ove pozicije. Ipak, ostala je još pozicija Izvjestitelja EU parlamenta za BiH koja bi trebala pružiti nešto izbalansiraniji pristup prema pitanjima u našoj zemlji iz Brisela.
Kako bi shvatili puni kontekst ovog imenovanja, vrijedi se podsjetiti na životnu priču HDZ-ovog europarlamentarca.
Davor Ivo Stier je 1972. godine rođen u Buenos Airesu, glavnom gradu Argentine, a prvi dodir s Hrvatskom imao je 1990. godine. Inače, Stierov djed bio je jedan od glavnih pomoćnika Vjekoslava 'Maksa' Luburića, ozloglašenog člana Ustaša poznatog po zvjestvima tokom vladavine Nezavisne države Hrvatske.
U Argentinu se vratio 1992. godine, a četiri godine kasnije se preselio u Hrvatsku i odmah počeo raditi u diplomatskim misijama ove zemlje, i to u Washingtonu i Briselu. Pored toga, bio je i vanjskopolitički savjetnik premijeru Hrvatske Ivi Sanaderu.
Od 2011. godine ulazi u politiku kada je izabran, ispred HDZ-a, u hrvatski Sabor. Poseban fokus njegovog angažmana bile su evropske integracije, a bio je važan član delegacije koja je u pregovorima sa Slovenijom predstavljala Hrvatsku, a koju je predvodila tadašnja premijerka Jadranka Kosor.
Upravo u tom periodu počele su i Stierove aktivnosti po pitanju Bosne i Hercegovine.
Prvi kontakt između Stiera i pitanja vezanih za BiH došao je u septembru 2012. godine. Tada je jedna od otvorenih tema između ove dvije zemlje bio sporazum o granici, a Stier je to iskoristio za napad na "Kukuriku koaliciju", koju je predvodio SDP i koja je osvojila izbore 2011. godine.
Stier je tadašnjeg ministra za komunikacije i promet BiH Damira Hadžića optužio za "ucjenu", rekavši kako je Hadžić zbog tada otvorenog pitanja Pelješkog mosta ucjenjivao ratifikacijom sporazuma o granici između BiH i Hrvatske.
Međutim, ubrzo je tema postala izborna reforma u BiH, što je najdraža tema članova HDZ-a u našoj zemlji, ali i u Hrvatskoj. Naravno, Stier je zastupao poziciju o tzv. "legitimnom predstavljanju", a kao cilj je više puta spominjao "institucionalnu jednakost za Hrvate u BiH" kao isključujući uslov za članstvo naše zemlje u Evropskoj uniji.
Iako su se drugi zvaničnici HDZ-a često opreznije obraćali u vezi s ovim pitanjem, Stier je više puta naglašavao da je ovo "ključno pitanje" za Hrvatsku, te je čak prijetio da će ova zemlja koristiti svoje članstvo u EU da riješi tzv. "hrvatsko pitanje" u BiH.
Svoje stavove je iznosio u raznim javnim istupima i intervjuima, a s tim je nastavio i od 2013. godine kada je izabran u Evropski parlament.
U Evropskom parlamentu je boravio do 2016. godine, kada je postao potpredsjednik hrvatske vlade i ministar vanjskih i evropskih poslova. Poziciju je napustio u junu 2017. godine, raspadom koalicije HDZ-a s Mostom.
Tokom svog mandata na mjestu šefa diplomatije Hrvatske, dobio je žestoke kritike zbog odnosa s Rusijom, te je čak održao i sastanak sa Sergejom Lavrovim, tada ministrom vanjskih poslova ove zemlje. Svoje pro-ruske stavove je izražavao i u javnim istupima kada je govorio o pitanjima vezanim za BiH.
Stier je dalje bio član hrvatskog Sabora, a od 2024. godine je ponovo postao član Evropskog parlamenta.
Kako će izgledati njegov mandat, teško je za reći, ali može se očekivati povratak HDZ-u bliske retorike i terminologije, poput "legitimnog predstavljanja", u prostorije institucija EU.
Lana Stanišić: Imam dovoljno posla na sebi da bi me pogađali komentari anonimnih dušebrižnika
