Ustav Federacije BiH nezaobilazna je prepreka ostvarenju političkih ciljeva HDZ-a
U okviru mandata Interresorne radne grupe HDZ-ovi zastupnici predložili su amadmane koji praktično, u slučaju da se implementiraju, mijenjaju politički odnos snaga u Federaciji BiH i BiH, međutim ti prijedlozi u različitim formama su već izlazili u javnost. U spomenutom prijedlogu najvažniji su amadmani koji definišu broj delegata koji se iz pojedinih kantona posredno biraju u Dom naroda FBiH.
Predloženo je da se u poglavlju B, članu 10.12, stavu 2 briše rečenica kojom se svakom konstitutivnom narodu daje jedno mjesto u svakom kantonu.
S tim u vezi u članu 20.16 A Izbornog zakona predloženo je da se po popisu iz 2013. odredi broj delegata iz pojedinih kantonalnih skupština. Predloženo je da pojedini kantoni uopšte ne delegiraju nijednog zastupnika iz pojedinih naroda u Dom naroda FBiH.
Pa tako, naprimjer, Posavski kanton ne bi delegirao nijednog bošnjačkog ni srpskog delegata ili Sarajevski kanton nijednog hrvatskog. Tih primjera ima još, ali nabrojani su dovoljni da prikažu kako se ovim prijedlogom direktno krši Ustav Federacije BiH, tačnije član 8, stav 3 Ustava.
"U Domu naroda bit će najmanje jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin iz svakog kantona, koji imaju najmanje jednog takvog zastupnika u svom zakonodavnom tijelu".
Hrvatskoj demokratskoj zajednici, u nadi da ostvari političke ciljeve, najveći problem predstavlja spomenuti član i odredba Ustava da svaki etnički klub ima 17 članova, uz 7 Ostalih.
Svaki model koji su dosad direktno ili indirektno predložili, a kojim bi dobili potpunu kontrolu nad hrvatskim klubom, nije mogao legalno zaobići spomenutu "prepreku". Upustiti se u promjenu Ustava Federacije BiH za HDZ je nemoguća misija.
Da su iz HDZ-a potpuno svjesni tog pravnog "ćorsokaka" pokazuje apelacija Borjane Krišto Ustavnom sudu BiH, kojom je nastojala osporiti član da svaki kanton bira delegate iz svakog konstitutivnog naroda, ali koji je "5 do 12" povukla.
S tim u vezi, zamislimo da prijedlog HDZ-a bude usvojen u oba doma Parlamentarne skupštine BiH. U tom slučaju otvorio bi se novi pravni problem neusklađenosti Izbornog zakona i Ustava Federacije.
Dok Ustav jasno naglašava da svaki kanton delegira po jednog Hrvata, Srbina i Bošnjaka u Dom naroda, ako je on izabran u kantonalnu skupštinu, ovakvim prijedlogom značajan broj kantona ne bi mogao birati delegate. Temelj Izbornog zakona su pojedini ustavi i statuti različitih političko-administrativnih cjelina u BiH, te bi svako ko bi želio još jednom osporiti legalnost izbora provedenih na temelju predloženih amadmana podnio apelaciju Ustavnom sudu Federacije ili Bosne i Hercegovine, kojom bi osporio dijelove Izbornog zakona, jer ne bi bili usklađeni s Ustavom Federacije. Trenutno Izborni zakon nije u koliziji s Ustavom Federacije, a HDZ-ovim prijedlozima to bi svakako bio slučaj.
Izborni zakon u smislu biranja delegata Doma naroda FBiH je moguće mijenjati samo u okviru onoga što je definisano Ustavom Federacije BiH i nikako drugačije, sve dok isti ne bude promijenjen u Parlamentu FBiH ili osporen na ustavnim sudovima.
Ako su predstavnici HDZ-a toliko sigurni u svoje tumačenje konstitutivnosti, legitimnog predstavljanja i načina biranja domova naroda trebaju još jednom sakupiti hrabrosti i podnijeti apelaciju Ustavnom sudu BiH ili FBiH, kojom bi osporili dijelove Ustava FBiH i konačno dokazali snagu svoje argumentacije.
