Naime, apelant je 1. studenog 2016. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine podnio apelaciju protiv rješenja Suda Bosne i Hercegovine od 25. listopada 2016. godine kojim je Sud Bosne i Hercegovine odbio kao neutemeljen apelantov priziv na Odluku o utvrđivanju i objavi rezultata lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini 2016. godine koju je donijelo Središnje izborno povjerenstvo 17. listopada 2016. godine.
Apelant je zatražio i donošenje privremene mjere kojom bi Središnjem izbornom povjerenstvu BiH bilo naloženo: da obustavi sve radnje i aktivnosti na objavi konačnih rezultata za načelnika općine Srebrenica do konačne odluke Ustavnog suda ili, ukoliko u međuvremenu dođe do objave rezultata, da obustavi primjenu odluke o konačnim rezultatima za načelnika općine Srebrenica i da skupštinsku i načelničku poziciju obnaša javna vlast koja je izabrana na izborima 2012. godine do odluke Ustavnog suda.
Između ostalog, Ustavni sud je u svezi s tim zaključio da nije povrijeđeno apelantovo pravo jer je apelantu bilo omogućeno prijaviti se za sudjelovanje na izborima za načelnika općine na kojima je svim biračima upisanim u Središnji birački spisak za temeljnu izbornu jedinicu Srebrenica, bez diskriminacije i pod jednakim uvjetima, bilo omogućeno da u skladu sa Izbornim zakonom biraju načelnika.
Ustavni sud je zaključio da nije povrijeđeno ni apelantovo pravo da bira i bude biran na pravedno provedenim, povremenim izborima sa općim i jednakim pravom glasa i tajnim glasovanjem koji osiguravaju slobodno izražavanje volje birača, kada u okolnostima konkretnog slučaja nema ništa što bi uputilo na zaključak da izbori nisu bili pošteni i slobodni, da je biračima uskraćena mogućnost da slobodno izraženom voljom glasuju za apelanta kao kandidata za načelnika, te kada je bio osiguran neovisan postupak nadgledanja glasovanja i brojanja glasova, a apelantu nije bila uskraćena ni mogućnost preispitivanja provjere glasovanja i postupka brojanja glasova.
Ustavni sud je zaključio da su neutemeljene apelantove tvrdnje da je diskriminiran u ostvarivanju pasivnog biračkog prava, kao i da nije povrijeđeno apelantovo pravo da bira i bude biran i uživa prava i slobode koji su predviđeni Ustavom BiH ili međunarodnim sporazumima i koji su osigurani svim osobama u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi kao što su spol, rasa, boja, jezik, vjera, političko i drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno podrijetlo, povezanost s nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status. Ustavni sud je utvrdio da apelant nije diskriminiran u pravu da se kandidira na izborima za načelnika općine, te da je svim biračima upisanim u birački spisak, bez diskriminacije i pod jednakim uvjetima, bilo omogućeno birati načelnika.
S obzirom na odluku Ustavnog suda u ovom predmetu, Ustavni sud BiH je zaključio da nije neophodno posebno razmatrati apelantov prijedlog za donošenje privremene mjere.
