Ustavni sud FBiH osporio Zakon o provjeri imovine funkcionera u Kantonu Sarajevo
Ustavni sud FBiH odlučio je po zahtjevu zamjenika premijera Federacije BiH Veska Drljače od 30. aprila 2019. godine, kojim je zatraženo mišljenje Ustavnog suda FBiH u vezi usaglašenosti člana 4. stav 1. tač. d) i e), čl. 5., 6., 8., 9., 12. i 22. Zakona o prijavljivanju i postupku provjere podataka o imovini nosilaca javnih funkcija u Kantonu Sarajevu.
Zakon je stupio na snagu 11. maja, a krajnji rok za dostavu podataka bio je 10. juni ove godine. Ovaj zakonu obavezuje nosioce javnih funkcija da prijave zatečenu imovinu i prihode, porijeklo i promjene imovine i prihoda, kao i poklone koje dobiju u toku obavljanja javne funkcije.
"Institucije međunarodne zajednice u BiH dale su javnu podršku i učestvovale u javnoj raspravi na Nacrt Zakona, potvrdivši da je donesen u duhu tekovine evropskog prava i principa demokratičnosti. Zakon o provjeri podataka nosilaca javnih funkcija, svrha i sadržaj istog, u potpunosti je u skladu sa ustavnim kategorijama i tekovinama prava Evropske unije", navodi se u mišljenju Ustavnog suda FBiH.
Međutim, u zahtjevu za davanje mišljenja problematizovani su termini "bliski srodnik" i "povezano lice" budući da je Zakonom utvrđena obaveza dostavljanja podataka o imovini "bliskih srodnika" i "povezanih lica" nosilaca javnih funkcija.
"Predložena rješenja u spomenutom dijelu Zakona su nepotpuna i neodređena, posebno u dijelu koji definiše 'povezana lica', (ili bilo koje drugo pravno ili fizičko lice koje je sa nosiocem javne funkcije u ličnoj, političkoj, ekonomskoj ili drugoj vezi) jer obuhvata nepoznati i neodređeni broj lica koja bi se mogle dovesti u ličnu, političku, ekonomsku i drugu vezu sa nosiocem javne funkcije. Iz tih razloga, postupak tumačenja i primjene može da dovode do proizvoljnosti tumačenja pravne norme, a samim tim i do nezakonitosti", navodi se u mišljenju sudija Ustavnog suda FBiH.
Navode da je u cijelom Zakonu ostalo nejasno šta se podrazumijeva pod pojmom lična, politička, ekonomska i druga veza, a koja može utjecati na objektivnost u radu nosilaca javne funkcije u Kantonu Sarajevo.
"Da bi bilo koja zakonska odredba zadovoljila, u ovom slučaju kriterij 'predvidljivosti' nužno je da odredbe zakona koje se na to lice odnose sadrže minimum kriterija jasnoće i objektivnosti, da bi lice na koje se norma odnosi, moglo prilagoditi svoje ponašanje u skladu sa Zakonom", stoji u mišljenju Ustavnog suda FBiH kojeg potpisuje predsjednica Aleksandra Martinović.
Ustavni sud FBiH ne može se očitovati o tome da li su spomenute odredbe Zakona koje podnosilac navodi u svom zahtjevu, u suglasnosti sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka i Zakonom o slobodi pristupa informacijama u Bosni i Hercegovini, jer je riječ o zakonima koje je donijela Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a ne nadležni organi u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Međutim, Ustavni sud Federacije smatra da osporeni Zakon mora biti u saglasnosti sa propisima koje je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine.
U BiH registrovano skoro 12.000 novih automobila u 2024. godini, polovnjaci spriječili rast tržišta
