- Zatečeni smo informacijom da je Predstavnički dom PSBiH usvojio budžet kojim je Sudu BiH za ovu godinu odobren, umjesto traženih 12.857.000, iznos od 10.520.000 KM, istaknula je Kreso na pres-konferenciji u Sarajevu, ocijenivši to neshvatljivim, s obzirom na činjenicu da je Vijeće ministara BiH usvojilo Državnu strategiju za procesuiranje ratnih zločina kojom se predviđa jačanje kapaciteta državnog suda i tužiteljstva.
Kreso je navela da su spomenuti parametri u potpunoj kontradikciji, te da je vrijeme da se država BiH konačno odredi da li joj je potreban Sud BiH, ili ne.
Uz očekivanje da će nadležne institucije prepoznati težinu problema i da će Dom naroda PSBiH imati dovoljno sluha i dati prioritet Sudu BiH, Kreso je upozorila da bi u suprotnom došlo do marginalizacije rada državnog suda i svođenje njegovog rada na znatno manji obim u odnosu na trenutno stanje.
Argumentirajući iznesene ocjene predsjednica Suda BiH podsjetila je na činjenicu da desetorici stranih sudija ističe mandat u 2009. godini, a da se zbog nedostatka sredstava na njihovo mjesto neće moći imenovati domaće sudije.
- Potpisivanjem i ratifikacijom Međunarodnog sporazuma o Uredu registrara, država BiH je preuzela obavezu da u prijelaznom periodu obezbijedi uslove za potpuno preuzimanje administrativne i finansijske odgovornosti za rad ovog suda, nakon 2009., precizirala je Kreso, ponovno upozoravajući da se spomenutim budžetom dovodi u pitanje efikasan i kvalitetan rad Suda BiH.
Izrečene tvrdnje ilustrirala je podacima o tome da je u Odjeljenju za sudsku upravu uposleno devet stručnih saradnika na koje je tokom prošle godine bilo raspoređeno 986 predmeta u svim fazama postupka te da im u tome potporu pružaju dodatni djelatnici Ureda registrara što se ubuduće neće moći realizirati imajući u vidu visinu budžeta.
Nadalje, rad Odjela za podršku svjedocima koji je dosad pružio potporu za 3.167 svjedoka direktno je pogođen spomenutom situacijom, a, shodno tome, dovedena je u pitanje i obaveza osiguranja fer suđenja i realizacije prava na odbranu (znatan, ako ne i najveći dio sredstava Sud izdvaja za troškove odbrane).
Kreso je konstatirala da aktuelnom percepcijom budžeta za 2009. godinu Sud BiH neće moći odgovoriti spomenutim obavezama.
Istovremeno, predsjednica Suda BiH osvrnula se na pritiske koji dolaze iz nevladinih organizacija - udruženja te neargumentirane kritike na račun rada Suda.
U tom kontekstu Kreso je potcrtala spremnost za saradnju s nevladinim organizacijama te ih pozvala na pravovremeno obraćanje Sudu, ali da pritom ne izlaze iz predviđenih okvira vlastitog djelovanja.
Kada je riječ o kritikama ili pohvalama na račun Suda, Kreso je poručila onima koji to rade da to čine umjereno, argumentirano, objektivno i osnovano.
U tom pogledu kategorično je odbacila kritike prema kojima nacionalna pripadnost sudija može utjecati na sudske odluke, ocjenjujući ih nedopustivom vrstom pritisaka na rad Suda.
- Sud se često kritikuje za nešto što nije u njegovoj nadležnosti, dodala je Kreso, navodeći da se time šalje pogrešna poruka javnosti te da Sud nije nadležan za radnje koje se odnose na istragu, a što je u nadležnosti Tužiteljstva.
Naime, kako je kazala, Sud se kritikuje čak i za odluke koje predstavljaju dosljednu primjenu zakona, iako izmjene i dopune zakona nisu u nadležnosti Suda BiH.
Predsjednica Suda BiH uputila je čestitke Miloradu Barašinu u povodu imenovanja na poziciju glavnog tužitelja Tužiteljstva BiH.
- Mislim da je VSTVBiH donijelo ispravnu odluku i iskreno se radujem našoj budućoj saradnji, kazala je Kreso.
Odgovarajući na novinarsko pitanje u vezi s inicijativom za preispitivanje člana 13. Zakona o Sudu BiH, predsjednica Suda BiH je kazala da taj slučaj ne želi komentirati, s obzirom na to da je u vezi s tim u toku postupak pred Ustavnim sudom BiH.
