Refleksije politike
83

Utakmica protiv Rusije ili kako bi izgledala politika BiH da vanjsku politiku kontrolišu SNSD i HDZ

S. H.
Foto: FK Borac
Foto: FK Borac
Plan Nogometnog saveza Bosne i Hercegovine da dogovori prijateljsku utakmicu protiv Rusije u trenutku kada je Rusija u svakom smislu etiketirana zbog agresije na Ukrajinu najbolje ilustruje kako bi izgledala vanjska politika države da kontrolu za donošenje odluka imaju kadrovi SNSD-a i HDZ-a.
U trenutku kada su brojne evropske i svjetske organizacije i institucije napravile distinkciju od Rusije kako bi poslali poruku toj državi i osudili napad na Ukrajinu, u BiH je pomno osmišljena krajnje politička odluka, a koja se prodaje pod sportsku priču.

Deset dana prije odlaska Milorada Dodika u Moskvu kod Vladimira Putina potvrđena je informacija da je dogovorena nogometna utakmica BiH i Rusije. Dodiku je to itekako bitno u cilju pridobijanja pažnje predsjednika Rusije pa je preko sestrića završio dogovaranje utakmice s tom zemljom.

Čelnik SNSD-a je tako na dvostrukom dobitku, prvo će dobiti zahvalu od Putina jer je isposlovao da neka država iz Evrope ignoriše rusku agresiju na Ukrajinu i ponaša se kao da se ništa ne dešava. A drugi Dodikov uspjeh je taj što će tim potezom u potpunosti unijeti nemir u bh. nogomet, pokvariti atmosferu uoči ključnih utakmica reprezentacije i još dublje srozati nogometni savez.

Foto: FK Borac
Foto: FK Borac

U konačnici, zašto je Dodiku i njegovom sestriću koji vodi državni nogometni savez toliko važno da igra utakmicu protiv Rusije, kada je sam Dodik više puta izjavljivao da ne navija za BiH i da je njegova reprezentacija Srbija. Zašto nije isposlovao da Srbija igra prijateljsku utakmicu s Rusijom?

Naravno, na vijest o utakmici s Rusijom stigle su brojne reakcije, uglavnom osude. Oglasile su se i nogometne legende Ukrajine koje su pisale nogometnom savezu BiH.

Utakmicu s Rusijom je izglasao tzv. Komitet za hitnost, koji je dio Izvršnog odbora. Međutim, spomenuti komitet može odlučivati u sitacijama kada je potrebno brzo donijeti odluku. A takva atmosfera je kreirana u planu za utakmicu s Rusijom. Od šest članova, od kojih su po dva iz svakog konstitutivnog naroda, njih pet je glasalo za odigravanje utakmice s Rusijom, dok je jedan bio suzdržan.

Komitet za hitnost čine predsjednik Saveza Vico Zeljković (Dodikov sestrić) i Miloš Brkić iz reda srpskog naroda, Ivan Beus i Dragan Soldo iz reda Hrvata te Irfan Durić (NES) i Fuad Čolpa (delegiran iz Kantona Sarajevo).

Direktna politička konekcija se možda i ne može dokazati, ali je nesumnjivo da ona postoji i da je svaki član na neki način podržan i od političkih opcija.

Stoga je primjer dogovora utakmice s Rusijom najbolji pokazatelj kako bi se vodila vanjska politika države da kontrolu imaju kadrovi SNSD-a i HDZ-a. Analogno dosadašnjim stavovima BiH bi vjerovatno izglasala odluku o neutralnosti u vezi ruske agresije na Ukrajinu, ali bi i brojne druge odluke bile takve da bi izazivale zgražanje javnosti o reakcije koje bi se završavale na tome.