Sporni član 193a
8

Uvođenje cenzure na mala vrata? Novi zakon predviđa zatvor za objavu dokumenata bez dopuštenja

Piše: B. H.
Sporni član 193a
Sporni član 193a
U Federaciji Bosne i Hercegovine razbuktala se polemika u vezi predloženih izmjena Krivičnog zakona, koje su, između ostalog, predvidjele i kazne zatvora do tri godine za one koji neovlašteno objave dokumente, fotografije, snimke ili druge sadržaje ličnog karaktera.

Kritičari ovog prijedloga upozoravaju da se radi o pokušaju uvođenja cenzure na "mala vrata", dok su predstavnici vlasti tvrdili da je došlo do nesporazuma u vezi sa formulacijom zakonskog teksta.

Šta predlaže novi član 193a?

Predloženi član 193a Krivičnog zakona FBiH predviđa kaznu novčane ili zatvora do tri godine za svakoga ko neovlašteno objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, film, fonogram ili drugi sadržaj ličnog karaktera bez pristanka osobe na koju se to odnosi. Ako takvo djelo učini službena osoba u vršenju svojih dužnosti, kazna se povećava na zatvor od šest mjeseci do pet godina.

Ovaj član izazvao je burne reakcije, posebno u medijskim krugovima, gdje se smatra da bi mogao biti zloupotrebljen za ograničavanje slobode medija i izražavanja. Kritičari ističu da bi takav zakon mogao onemogućiti novinarima da izvještavaju o korupciji i drugim nepodopštinama, jer bi svaka objava dokumenata ili snimaka bez saglasnosti zainteresovanih strana mogla biti kažnjiva.

Zabuna ili namjerna cenzura?

Zastupnica Lana Prlić (SDP) pokušala je objasniti da je riječ o nesporazumu, navodeći da je cilj izmjena bio zaštita od nasilja u online sferi, posebno u slučajevima osvetničke pornografije. Prema njenim riječima, došlo je do nezgrapnog uključivanja ovih odredbi u Krivični zakon, ali se sada radi na amandmanima kako bi se spriječile moguće zloupotrebe.

"Imam informaciju i od kolega zastupnika i od Vlade FBiH da se radi na amandmanima kako bi se jasno definisalo da ne bi došlo do zloupotrebe, posebno u odnosu na medije i njihov rad. Nemamo intenciju cenzure u FBiH", rekla je Prlić.

Međutim, mnogi su skeptični prema ovim objašnjenjima. Kritičari ističu da je ovaj član kopiran iz Krivičnog zakona Republike Srpske, gdje je, međutim, zaštićena novinarska profesija i sloboda izražavanja. U predloženom članu 193a FBiH, izostavljen je zahtjev za dokazivanjem stvarne štete nastale objavom, što otvara prostor za zloupotrebe.

Novinari su oštro osudili predložene izmjene Krivičnog zakona FBiH, ističući da bi one mogle imati katastrofalne posljedice po slobodu medija i izvještavanja. Borka Rudić iz Udruženja "BH novinari" istakla je da prijedlog zakona ne samo da ugrožava slobodu izražavanja, već i otvara vrata zloupotrebi, posebno od strane pojedinaca na javnim funkcijama koji bi mogli koristiti ovakve odredbe kako bi sakrili svoje postupke.

"Ovo nije zahtjev društvene zajednice, već pojedinaca koji žele zaštititi svoje interese na račun javnog prava na informacije", rekla je Rudić. Novinari su upozorili da bi usvajanje ovakvih izmjena moglo onemogućiti izvještavanje o ključnim javnim događajima, uključujući sjednice vlasti, suđenja i druge javne aktivnosti, što bi predstavljalo direktan udarac na demokratske vrijednosti i transparentnost u društvu.

Reagovali su i iz delegacije Evropske unije u Bosni i Hercegovini poručivši da postoji ozbiljna zabrinutost o posljedicama za slobode medija.

"Pojavila se opravdana zabrinutost da bi se predložene izmjene i dopune člana 193.a Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, upućene u parlamentarnu proceduru, mogle negativno odraziti na slobodu medija i slobodu izražavanja. Te izmjene i dopune, na način kako su trenutno formulisane, nose rizik zloupotrebe u cilju ograničavanja, suzbijanja i cenzurisanja medijskih sloboda, ograničavanja kritičkog razmišljanja i utišavanja neistomišljenika. Slobodni i nezavisni mediji, koji mogu djelovati u okruženju bez prijetnji i političkog pritiska, su kamen temeljac demokratskog društva. Garantovanje slobode izražavanja i medija je ključni prioritet za evropski put Bosne i Hercegovine", poručili su iz Delegacije EU.

Misija OSCE-a u BiH pozvala je nadležne organe Federacije BiH da pri izmjenama Krivičnog zakona osiguraju zaštitu slobode izražavanja i medijskih sloboda, posebno u vezi s predloženim Članom 193a. OSCE naglašava da zaštita privatnosti mora biti u skladu s domaćim i međunarodnim standardima, uz postizanje ravnoteže između prava pojedinaca i prava javnosti na informisanje.

Misija je istakla da sve izmjene zakona koje mogu utjecati na slobodu izražavanja i rad medija moraju biti pažljivo razmotrene u transparentnom i inkluzivnom procesu, uz učešće medijske zajednice i civilnog društva. Također, upozorili su da usvajanje nejasnih ili preširoko definisanih mjera može dovesti do neproporcionalnih ograničenja za medije, naročito u kontekstu istraživačkog novinarstva i izvještavanja o korupciji.

Zaštita privatnosti ili ograničavanje slobode?

Iako je zaštita privatnosti važan aspekt svakog društva, postavlja se pitanje da li bi ovakav zakon mogao biti korišten za ušutkavanje kritičkih glasova. U društvu gdje je korupcija duboko ukorijenjena, svaka izmjena zakona koja može ograničiti slobodu medija i izvještavanja izaziva opravdanu zabrinutost.

Posebno je problematično što zakon ne pravi razliku između privatnih i javnih osoba. U mnogim demokratskim državama, javne osobe, uključujući političare i zvaničnike, moraju trpjeti veći stepen javne kontrole i kritike. Prema predloženim izmjenama, teoretski je moguće krivično goniti novinara koji objavi informaciju o korupcijskom skandalu ili snimak javnog funkcionera u kompromitujućoj situaciji.

Prijedlog izmjena Krivičnog zakona FBiH još uvijek je u parlamentarnoj proceduri, a očekuje se da će biti predmet žustrih rasprava. Dok neki zagovaraju hitnu potrebu za zaštitom privatnosti i borbe protiv nasilja, drugi upozoravaju na opasnost od zloupotrebe ovih odredbi za uvođenje cenzure i ograničavanje slobode izražavanja.

Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) Slaven Raguž (HRS) uputio je amandman na predložene izmjene koji bi dodao novi član u kojem bi se napravila distinkcija, odnosno da ne postoje elementi krivičnog djela ukoliko se radi o javno interesu.

Ostat će da vidimo hoće li Vlada FBiH povući ovaj prijedlog ili će ga izmijeniti kako bi se izbjegle moguće zloupotrebe. Jedno je sigurno – bilo kakvo ograničavanje slobode medija i izražavanja predstavlja opasnost za demokratske vrijednosti i borbu protiv korupcije.