Vahidin Preljević: Utjecaj HDZ-a polako kopni angažmanom nove njemačke vlade, naročito Zelenih
Na pitanje zašto se Njemačka upustila u imenovanje Christiana Schmidta za visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini i generalno povećala nivo angažmana u našoj zemlji, Preljević je kazao da Njemačka snažno zagovara evropsku stabilnost i jačanje Evropske unije.
"Uspjeh njene ekonomije nakon Drugog svjetskog rata, pa onda i nakon ponovnog ujedinjenja 1989.-1991. godine, počiva na toj stabilnosti. Balkan je, kako to njemački političari sami kažu, 'unutrašnje dvorište Evrope', stoga je Njemačka izuzetno zainteresirana za to da ima što veći utjecaj na procese na Balkanu. Njen geostrateški cilj je nesumnjivo potpuna ili barem što veća ekonomska i politička integracija Balkana, zasad, nažalost, ne i u vidu punopravnog članstva, prije svega, zbog otpora drugih zemalja", ističe Preljević.
On smatra da suštinski i strateški neće biti promjene u pristupu nove njemačke vlade u odnosu na prethodnu, ali da postoje znakovite razlike u akcentima i nijansama, koje će se osjetiti u politici prema BiH i Balkanu.
"Upadljivo je, recimo, da je vlada Angele Merkel nastojala održavati stabilnost na Balkanu podrškom predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću, koji je obećavao da se nalazi na evropskom putu, uspijevajući očito uvjeriti svoje njemačke partnere da je svaka alternativa mnogo gora od njega. Njemačka vlada mu je zato davala podršku ne obazirući se mnogo na druga pitanja, recimo na stanje medijskih sloboda u toj zemlji ili na bjesomučno nacionalističko divljanje pojedinih ministara ili na svakodnevnu propagandu politike 'srpskog sveta' u režimskim tabloidima ili na najgledanijim televizijama", ističe Preljević.
Dodaje da ih Vučić uvjeravao da je ta propaganda samo za unutrašnju upotrebu.
"Sviđalo se to nama ili ne, Srbija jeste najveća zemlja na Zapadnom Balkanu i prethodna njemačka vlada je bila izuzetno zainteresirana da ona potpuno ne otklizne u naručje Rusije. Međutim, vidimo da ta politika stabilokratije, koja se oslanja na autoritarne i mahom nacionalističke lidere na Balkanu, ima limitirani pozitivni učinak na vanjskopolitičkom planu, a ogroman i fatalan efekt u unutrašnjoj politici, kojim se onda opet prenosi i na okruženje, što se vidi u radikalizaciji Milorada Dodika, te je nedvojbeno da se nakon odlaska Angele Merkel mora tražiti nova paradigma", tvrdi naš sagovornik.
Ipak, ističe Preljević, velika je zasluga Merkel što je svojevremeno zaustavila priču o promjeni granica i razmjeni teritorija, koja je u Trumpovo doba bila aktuelna, te dodaje da će nova vlada Njemačke biti više orijentisana na "vrijednosti", odnosno jačanje demokratije, ljudskih i građanskih prava, što ipak neće isključiti principe realpolitike.
S druge strane, on naglašava da će promjena nastupiti u odnosu prema HDZ-u.
"Hrvatska vlada i HDZ u Hrvatskoj su preko Evropske narodnjačke stranke godinama sistematično lobirale za promjenu izbornog zakona koja bi njenoj sestrinskoj stranci u BiH osigurala neupitnu dominaciju, ali i produbila etničke podjele u zemlji. Činjenica je da je hrvatska vlada godinama jedina nametala temu BiH u narodnjačkim evropskim krugovima, a recimo SDA, kao pridružena članica EPP-a očito nije koristila mogućnosti da taj utjecaj koliko-toliko suzbije, da li zbog potkapacitiranosti ili zbog nezainteresiranosti, da li nesvjesno ili svjesno, to trebate pitati njih. Rezultat je svakako da je u tim centrima u Briselu i Berlinu HDZ-ova agenda postala relevantna", tvrdi Preljević.
Dodaje da se to sada mijenja i da HDZ-ov utjecaj ubrzano kopni, jer nova njemačka vlada, naročito Zeleni koji vode ministarstvo vanjskih poslova, neće ni da čuju za nove etničke podjele te se zalažu za izgradnju savremenog građanskog društva koje počiva na demokratskim principima.
Na pitanje šta je motiv trenutnog dosta većeg interesovanja njemačkih medija u vezi s prilikama u BiH, Preljević smatra da je to na prvom mjestu rezultat političke krize.
"Što više njemački mediji alarmantno izvještavaju o BiH, kao što to sada čine, to je njemačka politika više u obavezi da nešto učini. No, uzrok pojačanog interesovanja jesu, prije svega, sama radikalizacija krize u BiH te angažman i izuzetna informiranost većine dopisnika njemačkih medija iz BiH, koji tu krizu redovno prate. Danas se o BiH mnogo piše, i to uglavnom veoma kompetentno. Ima tu još jedan bitan razlog: zbog paralelne eskalacije u Ukrajini i BiH mnogim medijskim kućama je sinulo da je riječ o povezanim događajima te da je, kako navodi Der Spiegel, Dodik 'Putinov pijun na Balkanu', koji može, po potrebi, zapaliti cijelu regiju", dodaje on.
Naglašava da njemački mediji već izvjesno vrijeme jasno vide da Putin destabilizuje Evropu preko dvije ključne tačke, entiteta Republika Srpska i Ukrajine.
"U tom natezanju Rusije sa Zapadom, sama Njemačka je, iz različitih razloga, prije svega energetske naravi, u prethodnom sazivu vlade bila načelno popustljivija prema Putinu u ukrajinskom pitanju. I tu će doći do neke blage korekcije u smjeru usklađivanja sa zapadnom politikom, iako će Njemačka ostati suzdržanija u ukrajinskoj krizi. No, usudio bih se reći da neće biti nikakvog popuštanja Rusiji na Balkanu", smatra Preljević.
U kontekstu mogućnosti nametanja sankcija Miloradu Dodiku od Vlade Njemačke, Preljević tvrdi da su tihe sankcije u nekim segmentima već na djelu te u slučaju da inicijativa unutar same EU propadne u smislu zajedničkih sankcija, Njemačka će uvesti šire bilateralne sankcije, u čemu će je slijediti i nekoliko značajnih evropskih zemalja, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo.
"To je posebno jasno nakon novih američkih sankcija. Podsjetit ću da je u srijedu u Washingtonu, u trenutku objavljivanja sankcija, boravila i njemačka ministrica vanjskih poslova. Uostalom, ako ste slušali jučerašnju konferenciju za štampu SNSD-a, primijetili ste da je i Dodik pomenuo njemačke sankcije kao veoma izgledne. Dakle, sve drugo bi bio gubitak vjerodostojnosti, i na vanjskom i na unutrašnjem planu, koji njemačka politika neće sebi dozvoliti, jer su ipak dvoje njemačkih ministara vanjskih poslova u samo nekoliko sedmica jasno označili glavnog krivca za destabilizaciju BiH i najavili da će takvo ponašanje imati posljedice", tvrdi Preljević.
Dodaje da bi ozbiljnije njemačke, uz američke sankcije režimu u Banjoj Luci bile veliki udarac za ekonomiju RS-a, koja je ionako u velikim problemima.
"Ali one bi, prije svega, bile i veliki udarac režimskim elitama, i sigurno bi izazvale prilično raslojavanje u vladajućim strukturama u RS-u, koliko god one ovih dana demonstrirale jedinstvo. Zato se Dodiku i žuri da što prije stvori neke 'nove realnosti' na terenu pa da onda sjedne za pregovarački sto i pojavi se u ulozi mirotvorca", smatra Preljević.
Procjenjuje da će se angažman njemačkih vlasti u BiH povećati, ali zavisno od dinamike krize u našoj zemlji, a sve su prilike, ističe Preljević, da će se eskalacija i provokacije samo nastaviti.
"Koliko god načelno blagonaklona bila njemačka ili politika neke druge zemlje prema BiH, ne možemo očekivati da neko drugi rješava naše probleme, a da se mi i ne pomaknemo s mjesta. Svako mora biti potpuno svjestan svoje odgovornosti, i u riječima i na djelima. Pomoći se može samo onima koji sami sebi hoće pomoći", zaključuje Preljević.
