Vakufska direkcija demantovala premijera Uka: Arheološki park nije nikakva njegova ideja
Vakufska direkcija podsjeća da je dugi niz godina, zajedno s drugim organima i institucijama Islamske zajednice, radila na zaštiti ovog lokaliteta, pa i onda kada su na tom mjestu planirali izgraditi Prešernov park, kao i razne druge zelene površine kako bi se u potpunosti sakrili ostaci džamije i mezarovi.
Stoga, nije Arheološki park Kalin Hadži Alijine džamije nikakva ideja premijera Uka, što se može provjeriti u ranije objavljenim tekstovima u kojima je Vakufska direkcija javnost detaljno upoznala s projektom i njegovim značajem.
Ovaj projekt se zbog svoje specifičnosti, ali i značaja, sastojao iz nekoliko faza. Njegova realizacija pokrenuta je 2017. godine provođenjem arheološkog istraživanja, u saradnji Vakufske direkcije i "Društva arheologa 1894“.
"Tada je otkriveno 40 kaburova, iako su nas nadležni uvjeravali da nema potrebe za novim arheološkim istraživanjima, jer su, navodno, u prvom istraživanju otkrivena četiri kabura i da je to sve što se nalazilo na tom lokalitetu, a da su ostali mezarovi ekshumirani. Bili smo uporni i na kraju dobili saglasnost za nova istraživanja. Tada se po prvi put mogla vidjeti sva devastacija koja je u prethodnom političkom sistemu urađena na ovom lokalitetu“, podsjeća se u saopćenju Vakufske direkcije.
Nakon toga, uz pomoć Općine Centar Sarajevo, Vakufska direkcija je sa Zavodom za zaštitu kulturno historijskog i prirodnog naslijeđa KS potpisala ugovor o izradi, prvo idejnog, a onda glavnog projekta konzervacije ostataka džamije, mezarja i mekteba.
Sredstva za konzerviranje arheoloških ostataka koji su pronađeni na ovom lokalitetu 2018. godine obezbijedila je Turska agencija za međunarodnu saradnju i oordinaciju (TIKA), posredstvom Vakufske direkcije. TIKA je te godine obišla lokaciju i potvrdila spremnost za finansiranje konzervacije.
Nažalost, građevinska dozvola nije izdata sve do 2023. godine zbog odugovlačenja s davanjem dozvola za izmještanje kablova koji su postavljeni po lokalitetu harema, tako da TIKA nije mogla sve vrijeme držati sredstva obezbijeđenim.
Općina Centar i Vakufska direkcija održali su s predstavnicima BH Telecoma i Elektroprivrede BiH veliki broj sastanaka kako bi se izmjestili vodovi koji idu preko harema.
"Projekat koji premijer Uk pompozno najavljuje je, kao što se može zaključiti, zajednički projekat Vakufske direkcije i Općine Centar, a ovo je za nas druga faza projekta. Treća i konačna faza projekta bit će izgradnja džamije koje je bila na ovom lokalitetu, u formi i dimenzijama koje budu moguće, uzimajući u obzir da je dio temelja džamije sada ispod stambene zgrade“, navode iz Vakufske direkcije.
Još jednom podsjećaju da se borba za ovaj lokalitet vodi više od 20 godina i da su donekle iznenađujuće ovakve izjave premijera Vlade KS.
Vakufska direkcija zahvaljuje svima koji su doprinijeli i koji doprinose rješavanju ovog problema, te ističe da je ovaj projekat rezultat, uglavnom, upornosti Vakufske direkcije i Općine Centar, o čemu svjedoči i potpisani sporazum. Kalin hadži Alijina džamija ili Čejirdžik džamija stara je sarajevska džamija i na uglu ulica Branilaca Sarajeva i Kulovića stajala je od 1535. do 1947. godine. Njen osnivač i prvi mutevelija je bio sam Kalin hadži Alija.
Harem džamije je imao dva ulaza, a uz džamiju je napravljen i mekteb. U haremu se nalazila kamena česma s koritom, a tu su ukopani članovi poznatih sarajevskih porodica, te kćerka osnivača džamije i braća Kulović.
Džamija je porušena 1947. godine kada su socijalističke vlasti na tom lokalitetu izgradile park i stambenu zgradu (današnja lamela) u kojoj su bili smješteni činovnici i vojni oficiri. Poslije je park nazvan po slovenskom pjesniku Francu Prešernu.
Namjera Islamske zajednice bila je i ostaje da se vrati džamija čiji su temelji otkriveni, kao i svi popratni sadržaji.
"Vakufska direkcija će s posebnom pažnjom pratiti dalje aktivnosti na ovom lokalitetu i insistirati na projektu na koji su sve strane dale saglasnost, pa i Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika“, poručili su u saopćenju.
Selektor Hrvatske o navijačima bh. reprezentacije: Oni su ono što im sam naziv kaže
