Valentin Inzko: Ulazimo u treću fazu za BiH, Biden donosi dinamiku da se okrene nova stranica

U ovom trenutku, nije vrijeme za scenarije “šta ako” i ne želim pričati o sankcijama. Tek je februar i još ima sasvim dovoljno vremena da NSRS riješi ovo pitanje. Želim im dati vremena i prostora da to urade. Očekujem zreo i odgovoran pristup svih stranačkih lidera u RS-u. Sada su oni na redu.

Slobodno se može reći da ste se aktivirali u periodu kada se očekuje Vaš odlazak s pozicije visokog predstavnika. Prvo skidanje table sa Studentskog doma na Palama, a zatim zahtjev NSRS-u. Šta se dogodilo i zašto ste čekali toliko godina da poduzmete konkretne i građanima vidljive poteze?

Od Dejtona smo imali dvije faze: jednu obilježenu čvrstim intervencijama međunarodne zajednice i drugu fazu, u kojoj smo očekivali da "domaći organi" u potpunosti preuzmu odgovornost za zemlju.

Budući da druga faza nije dala rezultate kojima smo se nadali, sada ulazimo u treću fazu, koja bi, po meni, trebala da bude kombinacija elemenata prethodne dvije faze. Ova faza će biti aktivnija i energičnija u smislu napretka ove zemlje. Domaći političari će morati pratiti tempo i biti aktivniji i odgovorniji.

Prema tome, kao odgovor na vaše pitanje, ništa previše novo se nije desilo. Kao što se i sam već dugo zalažem, ovo je materijalizacija namjere međunarodne zajednice da promijeni pristup prema implementaciji mira i sveukupnom razvoju političke situacije u BiH. Ovo je veoma dobar razvoj situacije za ovu zemlju i ja ga svesrdno pozdravljam.

Međutim, samo da podsjetim, prvi put sam, prije godinu dana, u maju prošle godine tražio da Milorad Dodik ukloni ploču postavljenu u čast Radovana Karadžića na Palama, a tada o kandidaturi njemačkog parlamentaraca, Christiana Schmidta na funkciju visokog predstavnika nije bilo govora. Niti se o tome znalo 11. jula, kad sam na dan komemoracije u Srebrenici po drugi put zatražio isto. U novembru 2020 sam to u Vijeću sigurnosti tražio po treći put, ali tada sa konkretnim rokom.

Spomenuli ste taj događaj iz novembra prošle godine. Poslije velike međunarodne podrške koju ste dobili na foruma u okviru Vijeća sigurnosti UN-a, nakon što Vas je žestoko napadao predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, počelo se govoriti o Vašem odlasku iz OHR-a. Šta se promijenilo preko noći pa odlazite, a na Vašem mjestu se očekuje dolazak Nijemca Christiana Schmidta?

Ja sam godinama tražio u glavnim gradovima da se nešto promijeni. Recimo, dosta mi je neshvatljivo da neke velike evropske zemlje nemaju niti jednog vojnika u Bosni i Hercegovini, a država iz Južne Amerike, Čile, ih ima 20. Ili, da je predsjednik Vladimir Putin, koji ima jasne političke ciljeve, primio Milorada Dodika deset puta, a neki zapadni lideri nisu imali vremena za Bosnu i Hercegovinu.

Naravno da sam upozoravao 12 godina i u Vijeću sigurnosti da je mir u Bosni Hercegovini nesavršen i da ga treba usavršiti. U tom smislu, zadovoljan sam da je konačno bilo sluha za to i da je Njemačka pokazala interes za tu poziciju. U Berlinu možda razmišljaju i o tome da je ovo posljednja godina Angele Merkel i prva godina Josepha Bidena i kao takva, dobar trenutak za novo poglavlje u BiH. Ja bih se sa time složio.

Kakva god se promjena dogodi, Bosna i Hercegovina je mora iskoristiti. Posljednja je to šansa jer još ima ljudi, koji pamte Dejton i koji znaju gdje je Bosna i Hercegovina. Jedan od njih je, naravno, novi predsjednik Amerike. U svijetu ima sve više novih žarišta, a neka od njih su mnogo veća od bosanskog.

Također, kao što sam već rekao, imena i pojedinci nisu toliko važni. Fokus bi trebao biti na politici i ukupnoj svijesti međunarodne zajednice da se stvari moraju promijeniti. Na kraju krajeva, važno je da je osnažena opredijeljenost međunarodne zajednice i nadam se da će politički lideri BiH prepoznati taj trenutak i iskoristiti ga.

Počinju li nad regionom, a konkretno BiH, puhati neki novi vjetrovi sa zapada i da li se može očekivati intenzivniji pristup Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država i određeno "čišćenje"?

Uvjeren sam da će predsjednik Joe Biden, u saradnji sa ostalim članovima Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira, donijeti novu dinamiku i svježu perspektivu, koja će pomoći da se okrene nova stranica, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u regiji.

Sve je ovo vrlo obećavajuće za Bosnu i Hercegovinu, ali samo ako bh. političari prepoznaju važnost ovog trenutka i urade svoj dio. Nema mjesta za uskogrudu politiku koja ne vodi nikamo, ako žele raditi u najboljem interesu ove zemlje i njenih građana.

Da li Vam je žao jer ranije niste povlačili odlučnije i radikalnije poteze na bh. političkoj sceni, iako je sigurno bilo prostora i materijala da to učinite?

Filozofski, uvijek možete reći da se moglo učiniti više. U pravu ste. Ne smijete, međutim, zaboraviti, da sam u trenutku kad sam došao, dobio u ruke papir sa 5 tačaka (državna i vojna imovina, vladavina prava, fiskalna stabilnost i Brčko), i dva uslova za zatvaranje Ureda visokog predstavnika. I da se to učini što brže.

Znači, nije bilo previše podrške za “radikalnije poteze”, bili smo u fazi domaće odgovornosti, a moj ured se iz godine u godinu smanjivao. Istovremeno je došlo do jačanja ureda Evropske unije, jer je to, sasvim pravilno, budućnost Bosne i Hercegovine. Znači, radio sam u takvim okolnostima i učinio sam koliko god je bilo moguće. Sve je bilo u okviru parametara mog mandata i mandat bio je odraz međunarodne podrške. Vodeće načelo za mene je uvijek bilo raditi u korist ove zemlje i svih njenih ljudi.

Jeste li ste razgovarali s kandidatom za budućeg visokog predstavnika u BiH Christianom Schmidtom i kakve ste mu poruke i iskustva prenijeli, te da li će on imati podršku za korištenje čuvenih bonskih ovlasti?

Da, u kontaktu je sa mnom, imali smo prvi sastanak, ali neću ulaziti u detalje. Međutim, reći ću mu da domaće političare treba gledati samo kroz prizmu njihovog rada, njihovih rezultata.

Reći ću mu i da je BiH jedina zemlja u Evropi, koja je dala Evropi jednu članicu Doma lordova u Londonu, zamjenicu u ministarstvu energetike u Norveškoj, ministricu obrazovanja u Švedskoj i ministricu pravosuđa u Austriji. Ima naravno, i drugih uspješnih Bosanaca i Hercegovaca u svijetu. I na kraju krajeva, ne treba da se zaboravi, da je u bivšoj Jugoslaviji jedino BiH iznjedrila dva nobelovca. Takve zemlje nema.

Ako moj nasljednik uspije da iskoristi sve talente ove zemlje, uključujući dijasporu, onda je samo nebo granica za Bosnu i Hercegovinu. No, razumjet ćete da ću ostaviti svom nasljedniku da sam govori o svojim prioritetima, kada stigne.