Van Der Auweraert: Oko 15.000 migranata zaglavljeno na "ničijoj zemlji", nema razloga za paniku u BiH
Desetine hiljada migranta je na putu iz Turske prema EU. Iz Brisela pozivaju na hitan sastanak zemalja članica zbog moguće krize.
Prema podacima IOM-a koliko se migranata nalazi na granici između Turske i Grčke? Koliko ih je uopće uspjelo ući u Grčku?
Kao prvo kada kažemo da je dosta migranata krenulo iz Istanbula i drugih gradova iz Turske prema Grčkoj, moramo to shvatiti u jednom kontekstu. U Turskoj ih ima oko četiri miliona. Prema našim informacijama 50.000 ili 60.000 je počelo da se kreće prema granici. To se čini kao veliki broj, međutim u kontekstu ova četiri miliona to nije mnogo. Veći broj ovih ljudi nije uspio preći u Grčku, ima ih oko 15.000 koji su zaustavljeni na "ničijoj zemlji" između Turske i Grčke i trenutno ih spriječava grčka granična policija da pređu preko kopnenih graničnih prelaza u Grčku. Što se tiče druge rute koja je preko Mediterana iz Turske prema grčkim ostrvima u proteklih nekoliko dana vidjeli smo povećan priliv, ali ne može se to usporediti s onim velikim brojem dolazaka koji smo imali u 2015. i 2016. Evropska unija je jasno izrazila podršku prema Bugarskoj i Turskoj da zaštite svoje granice tako da mi se ne čini vjerovatno da ćemo imati ponovo krizu koju smo imali 2015. i 2016. godine. Mislim da će stvari biti jasnije nakon ovih sastanaka u Briselu. Zabrinuti smo zbog humanitarne situacije što se tiče migranata koji su zaglavljeni između Turske i Grčke, a u vezi potencijalnog utjecaja, iako se može desiti da se poveća broj ulazaka, mislim da nema razloga da se u ovom trenutku diže panika.
Na koji način IOM trenutno učestvuje u zaštiti granica BiH?
Što se tiče BiH i Zapadnog Balkana, kao prvo mi imamo podršku Evropske unije i drugih donatora i na taj način obezbjeđujemo materijalnu podršku graničnoj policiji. Kupili smo im određeni broj kombija kako bi mogli transportirati i prebacivati svoje uposlenike na granicu. Također, u BiH finansiramo raspoređivanje policajaca Republike Srpske koji su dodijeljeni Graničnoj policiji kao ispomoć za zaštitu granice. Isto tako, podržavamo koordinaciju između različitih graničnih organizacija na Zapadnom Balkanu. Jasno je da BiH ne može sama riješavati ovu migrantsku situaciju, tako da postoji koordinacija unutar zapadnog Balkana iIi koordinacija zapadnog Balkana s Evropskom unijom što također podržavamo, a isto tako nastavit ćemo da podržavamo Graničnu policiju u BiH i u drugim zemljama s opremom, a u skladu s njihovim prioritetima.
Šta će se dogoditi ukoliko toliki broj ljudi krene iz Turske preko Grčke u BiH? Je li BiH uopće spremna za novi val migranata?
Pitanje za BiH kratkoročno gledajući ne ovisi toliko o tome šta se dešava trenutno u Turskoj i Grčkoj. Kao što možete vidjeti većina ljudi koji pokušavaju da napuste Tursku ne uspijevaju da dođu do Grčke ili Bugarske, što znači da neće doći ni u BiH, ali postoje tri scenarija koji mogu biti relevantni za BiH. Prvo, prije ove promjene politike u Turskoj, ako uporedimo trenutni broj migranata u poređenju sa situacijom od prošle godine, imali smo ih 40.000-50.000 više prošle godine. Ako pogledamo situaciju u Srbiji u proteklih nekoliko mjeseci, povećao se broj migranata, poduplao se. Imali su 3.500 ljudi, sada imaju oko 6.500. Tako da možemo i od njih očekivati da će početi da prelaze u BiH, kako bi prešli u Hrvatsku, Sloveniju i druge zemlje. Drugi scenarij koji trebamo pažljivo promatrati je situacija na grčkim ostrvima. Vidjeli ste u proteklih nekoliko dana da ima dosta protesta lokalnog stanovništva protiv prenapućenosti na ostrvima što i jeste bilo pitanje u proteklih nekoliko mjeseci, jer to vodi prema vrlo lošoj situaciji za migrante, a i to je bilo veliki pritisak za lokalno stanovništvo. Tako da mislim da će grčka vlada morati prebaciti određeni broj migranata sa ostrva na kopno, a ako se to desi to onda povećava taj određeni broj ljudi koji mogu odlučiti da ponovo krenu na put i prođu kroz BiH prema Evropskoj uniji. Treći mogući scenarij koji je možda najzabrinjavajući za BiH, a to je činjenica da Hrvatska i Slovenija mogu snažno povećati graničnu kontrolu s BiH. Dokle god je otprilike isti broj ljudi koji dolaze i ljudi koji uspijevaju da izađe iz BiH, onda broj migranata u BiH na bilo koji dan se ne mijenja puno. Broj migranata koji su ostali "zaglavljeni" ovdje može da se poveća. To je za BiH najviše zabrinjavajući scenarij, jer kapaciteti koje imamo već su popunjeni, posebno što se tiče muškaraca-samaca, tako da ako budemo imali veliki broj novopridošlih ljudi i mali broj ljudi koji budu izlazili iz BiH, onda će nam kapaciteti biti jako nategnuti.
Ukoliko se to dogodi, šta bi mogle biti mjere zaštite, u čemu će se ogledati jačanje granica BiH?
Ministar Radončić je rekao da je jasno da se od BiH ne može očekivati da ona smjesti neograničen broj migranata. Svaka zemlja ima ograničene kapacitete i BiH kao mala zemlja sa 3.500.000 stanovnika i sa svojim društvenim problemima i potrebama mora imati limit. Povećanje granične kontrole između BiH i Crne Gore i Srbije će imati utjecaj na usporavanje dolazaka, ali trenutačna vlada nasljeđuje dosta strukturalnih problema koji su već postojali u Graničnoj policiji dugi niz godina kao naprimjer nedostatak uposlenika, a što se ne može riješiti u nekoliko dana. Mislim da je jedna od pozitivnijih stvari činjenica da ministar Radončić pokušava da razvije jedan sveobuhvatan plan kako da se ova migrantska situacija u BiH riješi, uključujući ograničavanje broja migranata koji ulaze u BiH. Ovo će morati uključivati tijesnu saradnju s zemljama u susjedstvu, ali i s Evropskom unijom, što se tiče finansijske i materijalne podrške, ali i podrške upravljanja tim brojem ljudi koji uspijevaju da se kreću kroz zemlje Zapadnog Balkana.
Po vašoj procijeni, da li može doći do humanitarne katastrofe ukoliko toliki broj ljudi dođe u BiH?
Odgovor ovisi o određenom broju faktora. Kao prvo, zavisi od toga koliko ćemo ljudi imati u BiH bilo kojeg dana. Trenutno ako pogledate u privremene smještajne kapacitete, mi imamo oko 6.500 kreveta. Kad kažem mi, to je broj u našim migrantskim centrima u cijeloj zemlji. Tako da ako imamo par stotina manje-više to je nešto s čime se možemo boriti. Određeni broj njih se smješta u privatne kapacitete. Ako to bude jako puno ljudi, onda ćemo se suočiti s određenim izazovima. Mislim da smo bolje pripremljeni sada, nego što smo bili prije dvije godine. Imamo više humanitarnih kapaciteta, međunarodne organizacije i institucije sada već imaju iskustva kako da rukovode i kako da se bave ovom situacijom. Imamo sada državnu vladu, novog ministra sigurnosti koji želi da država kontroliše situaciju, tako da mislim da ne idemo u humanitarnu katastrofu. Dosta sam optimističan, mislim da ćemo moći da upravljamo situacijom u narednih nekoliko mjeseci. Nejasno je kakva će biti situacija između Turske i Grčke, kako će se to razvijati, ali u narednim danima, sedmicama, ćemo vidjeti.
Činjenica je da su fondovi EU u BiH do sada više bili usmjereni na humanitarno zbrinjavanje migranata, što je bilo neophodno s obzirom na okolnosti, ako bi krenuo toliki val prema našoj zemlji, situacija bi vjerovatno eskalirala, jer BiH nema uslova ni za migrante koji trenutno borave u našoj zemlji? Da li će fondovi EU, u slučaju eskalacije, biti usmjereni na sprečavanje ilegalnih prelazaka naše granice?
Postoje dvije stvari o kojima trebamo govoriti. Prvo, moramo biti oprezni da ne odvajamo finansiranje humanitarne situacije i finansiranje sigurnosnih aspekata. Ako migranti uđu u BiH, ako želite da garantirate sigurnost građanima BiH, onda se zaista trebate se pobrinuti da se migranti smještaju u naše privremene, prihvatne centre, a ne u javne napuštene zgrade, jer tada ne znamo ni koliko ih ima, ne možemo provjeriti da li su zdravi, ne možemo kontrolisati njihov ulazak-izlazak i onda to stvara probleme za sigurnost građana. Evropski fondovi i fondovi zemalja kao što je Njemačka, Holandija, također su bili usmjereni prema Graničneoj policiji, policiji u Unsko-sanskom kantonu, Službi za poslove sa strancima. Tako da je već novac bio dodijeljen tom sigurnosnom sektoru. Da li će se to povećati ili ne ovisi o pregovorima između državne vlade i različitih donatora.
Nedostatak specijalističke opreme policijskih službenika i samog ljudstva su problemi s kojima se bore policijske agencije u BiH, ali šta će se desiti ako nastane haos na granici? Koliko će IOM pomoći u tom slučaju?
Kao prvo, scenario haosa na granici je malo vjerovatan. Mislim da se to neće desiti, ali prvi korak u takvom slučaju bi bio da se uspostavi jedna bliska saradnja između BiH i susjednih zemalja. Mi smo uvijek spremni da podržimo Graničnu policiju, ako bude htjela da dodijeli dodatne policijske službenike pri zaštiti granice, možemo povećati broj ljudi koje podržavamo. Međutim, prije toga se mora napraviti sporazum između vlasti i Evropske unije koja sve to finansira.
Kada govorimo o zemljama Evropske unije, granice se štite na nekoliko načina, ogradama ili dodatnim oružanim snagama kao što je slučaj s Mađarskom. Postoji li mogućnost angažmana Oružanih snaga ukoliko to situacija bude zahtijevala?
To je političko pitanje koje morate postaviti vlastima. Mislim da druge države jesu koristile vojsku. Iskustva su različita što se tiče tehničke implementacije. Posao graničara je poseban posao, policajci su posebno obučeni da rade svoj posao, a vojska nije. Da li oni taj posao mogu raditi efektivno ili ne, je političko pitanje.
