Iako je sektor energijske efikasnosti jedan od najaktualnijih i predstavlja jedan od sektora s najvećim potencijalom za održivi, sveobuhvatni društveno-ekonomski razvoj BiH, neophodno je da se njegovom razvoju pristupi na strateški način, sagledavajući sve potencijale i resurse koje BiH trenutno ima, kao i prilike za poboljšavanje i rješavanje trenutnih nedostataka.
Objekti u BiH su uglavnom zastarjeli, sistemi grijanja i hlađenja dotrajali i na većini nije zastupljena izolacija. Pored potencijala za uštedu energije, poboljšanjem energijske efikasnosti (EE) objekti javnog i stambenog sektora imaju značajan potencijal za smanjenje emisija stakleničkih plinova, kroz realizaciju mjera unapređenja sistema grijanja i zamjene energenata, koji, pritom, ne narušavaju uslove rada i života ljudi, te uštede u troškovima. Primjeri projekata koji implementiraju mjere EE širom svijeta ukazuju na to da je ključan faktor za uspješnost provođenja programa energijske efikasnosti osmišljavanje aktivnosti za obrazovanje, informisanje i podizanje svijesti ljudi o važnosti efikasnog korištenja energije i povezanosti s ciljevima zaštite okoliša. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz protekle godine, rizici za zdravlje iz okoliša u Evropi uzrokuju čak 1,4 miliona smrti godišnje, a većina tih smrti se može spriječiti s obzirom na to da je onečišćenje okoliša u velikoj mjeri posljedica djelovanja čovjeka.
S ciljem ostvarenja energijske, okolišne i ekonomske održivosti i procesa pridruživanja Evropskoj uniji, BiH je pristupila finansiranju Projekta energetska efikasnost u BiH (BEEP) iz kreditnih sredstava Svjetske banke, odnosno Međunarodne asocijacije za razvoj (IDA). Federalno ministarstvo prostornog uređenja je, putem Implementacione jedinice projekta BEEP, odgovorno za pripremu, koordinaciju, upravljanje i implementaciju projekta u Federaciji BiH, uključujući i educiranje, te podizanje svijesti šire javnosti o ovoj temi.
Glavni razvojni cilj Projekta energetske efikasnosti za Bosnu i Hercegovinu jeste pokazati prednosti poboljšanja EE u objektima javnog sektora i podržati razvoj prilagodljivih modela finansiranja energijske efikasnosti. Projekat je posvećen građevinskim radovima utopljavanja i obnove javnih zgrada, a u sklopu kojeg je u periodu od 2016. do 2020. godine implementacija mjera energijske efikasnosti uspješno završena na 55 objekata s područja Federacije BiH, u čiju obnovu je uloženo više od 25 miliona KM. Do 2020. godine, neki od postignutih rezultata su: procijenjena ušteda od 17.716.570 kWh/god, poboljšan komfor za preko 457.009 korisnika, 1.325 kreiranih zelenih radnih mjesta, prosječna investicija od 456.148 KM po objektu, emisije CO2 smanjene za 4.564 t/god. U cilju razvoja prilagodljivih modela finansiranja energetske efikasnosti, izvršena je priprema za uspostavu i pilotiranje novih modela finansiranja skalabilnih mehanizama i izgradnje tržišnih kapaciteta putem ispunjenja svih uslova za uspostavu Revolving fonda u okviru Ministarstva.
Kako je projekat u periodu implementacije ostvario zavidne rezultate, broj utopljenih javnih objekata, uspostava Revolving fonda, te ispunjenje indirektnih ciljeva, aktivnosti su se nastavile kroz Dodatno finansiranje projekta (AF BEEP), koji predstavlja produžetak osnovnog projekta (BEEP), a koji bi na kraju rezultirao sa približno 100 obnovljenih zgrada. AF BEEP projekat je produžen do 2024. godine.
"Sretan sam što smo nastavili s provođenjem projekta AF BEEP i obnovom javnih objekata na nivou Federacije BiH. Više smo nego zadovoljni dosadašnjom realizacijom projekta Svjetske banke, imajući u vidu da kroz isti obnavljamo zaista stare javne objekte. Energijska efikasnost je jedna od osnovnih mjera zaštite protiv prekomjernog zagađivanja zraka koje je prisutno širom Bosne i Hercegovine, posebno u zimskim mjesecima. Implementacija mjera energijske efikasnosti višestruko je značajna. Prvenstveno, poboljšavamo uvjete rada i boravka za sve korisnike obnovljenih objekata. Osim toga, ostvarujemo i značajne uštede u troškovima za energiju i na kraju smanjujemo i zagađenost zraka, što je važno za zdravlje cjelokupnog društva", izjavio je Josip Marić, ministar prostornog uređenja FBiH.
U naredne četiri godine, mjere energijske efikasnosti će biti implementirane na još 30 obrazovnih objekata, 9 zdravstvenih institucija, te na objektu policijske akademije. Kada je riječ o geografskoj rasprostranjenosti, njih 30 nalazi se na području Zeničko-dobojskog, 2 na području Tuzlanskog, 4 na području Hercegovačko-neretvanskog kantona, te 4 na području Kantona Sarajevo.
Implementacijom mjera EE u objekte javnog sektora budžetski korisnici imaju značajne finansijske uštede koje mogu reinvestirati, domaća radna snaga se zapošljava, okoliš se štiti, a osim toga je poboljšan i komfor rada i boravka korisnika. Pored projekata poput ovog, bitna je i podrška svakog pojedinca, koji svakodnevno može doprinijeti zdravijem okolišu energijski efikasnijim ponašanjem: u školi, kod kuće, na poslu.
