Već dvije godine "ilegalnog" rada: Vlada Fadila Novalića juriša ka neslavnom rekordu
Prethodno se nakon izbora 2010. čekalo nepune dvije godine na formiranje državne vlasti.
Situacija u našoj državi se svakim novim danom dodatno usložnjava. Stalne afere, promjene političkih dresova, nesnalaženje različitih nivoa vlasti u jeku pandemije, trenutna ekonomska kriza koja prijeti da će se još više produbiti i na kraju stalna borba srpskog, hrvatskog i probosanskog političkog faktora u smislu održavanja, gubitka ili povećanja obima političke moći, sve zajedno, produbljuje sveopštu društvenu i političku krizu.
Zadržimo se na odnosima unutar Federacije BiH, koji se neminovno reflektuju na sve nivoe vlasti.
HDZ u utrci s vremenom
Hrvatska demokratska zajednica još od završetka izbora 2018. godine blokira formiranje Vlade Federacije BiH, ne samo zbog komotne pozicije koju uživa sa šest ministarstava, već i u nadi da će SDA primorati na promjenu Izbornog zakona. Mehanizmi zaštite koje je HDZ imao u Domu naroda u potpunosti su probijeni. Prvi i osnovni cilj najmoćnije hrvatske stranke, kojem su podređeni svi ostali, je spriječiti da šest mandata u hrvatskom klubu Doma naroda Federacije BiH ikada više izabere probosanska stranka, ili neka njihova šira koalicija. Svaka aktivnost Dragana Čovića o pitanju Vlade FBiH u sjeni je takvih ambicija.
Slabost SDA
Bakir Izetbegović se, uprkos upozorenjima da bi formiranje Vijeća ministara prije Vlade FBiH moglo dovesti do toga da vlada ostane u tehničkom mandatu pune četiri godine, ipak pod pritiskom SNSD-a, HDZ-a i međunarodne zajednice, odlučio na takav riskantan potez. Posljednje dvije godine, čemu se ni najoptimističniji protivnici SDA nisu nadali, pozicija stranke oslabljena je lošim rukovođenjem pandemijskom krizom, aferom "respiratori" te gubitkom vlasti u Tuzlanskom i Sarajevskom kantonu.
Potpuno nepredvidivo djelovanje SBB-a je u još većoj mjeri dovelo u pitanje snagu Stranke demokratske akcije. Osim toga, SDA je u Vladi FBiH izgubila čak polovinu ministarstava koja je ranije kontrolisala, odlaskom Aljoše Čampare, imenovanjem Elvire Dilberović na drugu funkciju i smrću ministra Salke Bukvarevića. Svjestan toga, Dragan Čović odbija popunjavanje upražnjenih ministarskih pozicija. Dodatno, tužba protiv premijera Novalića prijeti da djelovanje vlade svede na dominaciju SBB-a i HDZ-a.
Nova većina?
Dodatni pokušaj pritiska na SDA izvršen je puštanjem informacije da će u kantonima, gdje je to moguće, biti sklopljena koalicija sa SDP-om i Našom strankom, pa možda čak i u Mostaru. Zanimljivo je da Vlada FBiH nije spomenuta kao mogućnost nekog budućeg dogovora.
Razlog toga pronalazimo u činjenici da izbacivanje SDA iz vlade nije uopšte jednostavan zadatak, i zahtijevao bi široku koaliciju u oba doma Parlamenta Federacije BiH. Isto tako, jednom kada bi, pretpostavimo, SDA bila u potpunosti izgurana, one probosanske stranke koje bi ušle u koaliciju sa HDZ-om ne bi mogle ispuniti nijednu želju o pitanju promjene Izbornog zakona, jer se on donosi na državnom nivou, gdje SDA ima kontrolni paket. Formiranjem koalicije HDZ-a, NS-a, SDP-a i nekih drugih stranaka na nižim nivoima, u kantonima ili u Mostaru, nije nemoguće niti nešto samo po sebi pogrešno, međutim manje od dvije godine pred izbore može donijeti više štete nego koristi.
Politička trgovina
Ambicija HDZ-a u smislu dobijanja dovoljno vijećničkih mjesta u Mostaru bila je u službi dodatnog pritiska na Bakira Izetbegovića. HDZ se nadao da će dobijanjem mjesta gradonačelnika, iz pozicije onog ko ima vlast u Mostaru, odbiti usvajanje novog statuta, do ispunjenja HDZ-ovih zahtjeva. Međutim stvari su otišle u drugom smjeru, ali nisu previše naštetile HDZ-u. Za Dragana Čovića mjesto gradonačelnika Mostara ne znači suštinski puno, ako dugoročno ne održi političku poziciju koju HDZ uživa skoro 30 godina u BiH.
Spreman je trgovati mjestom gradonačelnika Mostara, statutom Mostara i biranjem novog saziva Vlade FBiH, ako dobije ustupak koji znači trajnu promjenu odnosa u Bosni i Hercegovini. U suprotnom, HDZ ostaje samo jedna od stranaka u Federaciji BiH, koja se može zaobići kao i svaka druga, te je Čović spreman da pristane na trenutne ustupke, zarad osiguranja dugoročne političke moći. Bilo kakav dogovor bez ostvarenja tog cilja nema nikakav značaj, smisao i ne garantuje očuvanje pozicije koju HDZ uživa decenijama.
Izbor je jasan
U ovako delikatnoj situaciji, SDA gubi glasačko tijelo u korist drugih probosanskih stranaka, što su Lokalni izbori praktično pokazali. To je samo dalo dodatna krila Čoviću da pojača pritisak, i upravo jučerašnja izjava da je za HDZ-u "crvena linija" donošenje Izbornog zakona do juna govori da ulazimo u sve dublju krizu, kojoj se jasan kraj ne nazire.
Dilema pred Bakirom Izetbegovićem, iako teška, u suštini je vrlo jednostavna, prihvatiti novi Izborni zakon i dobiti sve tražene pozicije u Vladi Federacije BiH i na drugim nivoima, da bi sačuvao stabilnost stranke, ali time zacementirati moć HDZ-a. Ili s druge strane, odbijanjem svođenja probosanskog političkog faktora na trećinu moći u državi rizikovat odlazak u opoziciju, ali očuvati mogućnost da etnička pripadnost ne bude jedini temelj političkog organizovanja i djelovanja.
U kontekstu izrečenog, Vlada Federacije BiH bi mogla ostati u tehničkom mandatu i naredne dvije godine, osim u slučaju da SDA stranački interes stavi ispred državnog i popusti pod ogromnim pritiskom HDZ-a.
Hana Hadžiavdagić: Onima koji imaju "rezervne" države želim da barem poštuju zemlju u kojoj žive
