Večeras je Badnja večer: Posljednji dan posta uz paljenje badnjaka, slamu i opraštanje

Badnji dan i Badnja večer predstavljaju posljednji i najstrožiji dan božićnog posta. Ovaj dan dobio je naziv po hrastu - badnjaku (svetom drvetu kod Slavena) koji se na ovaj dan siječe, unosi u kuću i pali navečer uz trpezu. Desetljećima ranije badnjak su ranom zorom sjekli muškarci, dok se danas on kupuje na pijaci i stavlja u kuću pored slavske ikone. Oni bi bili posipani žitom ili darovani kolačem koji je pravljen samo za tu priliku.

Loženje badnjaka predstavlja rađanje novog sunca jer je i Badnji dan odmah nakon kratkodnevnice. Varnice koje odlaze u nebo najavljuju rod i prinos, a u današnje vrijeme blagostanje. Također, vezuje se zа betlehemske pаstire. Oni su, nа znаk Zvijezde dа se rodio Hristos Spаsitelj, nаsjekli grаne badnjaka i ponijeli gа u pećinu dа nаlože vаtru i ugriju Hristа i njegovu mаjku.

Običaj je da se zakolje neka životinja kao što je prase, ćurka ili guska. Služe se sve vrste žitarica i suhog voća, a žitom se posipa i badnjak.

Nekada davno je na Badnju večer domaćin kuće išao oko kuće s badnjakom u ruci i kvocao kao kvočka, dok su žena i djeca hodali za njim i pijukali kao pilići. Na svaki ugao kuće ostavili bi po jedan orah, što je predstavljalo žrtvu precima. Raznosili su i slamu po kući, a na slami je služena trpeza koja sadrži posna jela. Badnja trpeza mora biti bogata jelom i pićem te sadržavati bijeli luk, med, kupus, ribu i voće. Uoči Božića peče se meso.

Danas je običaj izmijenjen i ljudi u većim grupama se okupe ispred crkava gdje zajedno pale badnjak, vesele se i pjevaju pravoslavne pjesme.

Vjeruje se da na ovaj dan ili večer treba vratiti sve pozajmljeno i pomiriti se sa svima s kojima ste bili u svađi, kako bi cijela naredna godina protekla u miru i slozi.