Veći broj žena u naslovnim političkim ulogama: Muški strah od poraza i nova epizoda dinastije

"Dakle, postavlja se pitanje, zašto se nije pojavilo neko drugo žensko ime iz redova SDA koje bi također moglo da izraste u ozbiljnu političarku, a takvih u SDA ima, kao što ih ima i u drugim strankama. Ne, to se nije desilo i ne dešava se, jer se ovime ne želi napraviti pomak u spolnom niti rodnom aspektu, već se samo želi nastaviti famozna dinastija Izetbegović. Slika tradicionalno patrijarhalnog društva lijepe nam Bosne i Hercegovine će i dalje biti zagovarana i podržavana od ovih istih krugova koji eto samo u predsjednikovoj im supruzi prepoznaše kapacitete i koja će, kako im i sam predsjednik prognozira, sad pod stare dane da izraste u ozbiljnu političarku novog zelenog doba", kaže Gasal-Vražalica.

S druge strane, nastavlja ona, čuju se i potencijalna imena kandidatkinja za članicu Predsjedništva iz drugih dijelova "Grande koalicije" pa ne može čovjek, a da se ne upita da li bi ista osoba bila kandidatkinja kada bi tom dijelu "Grande koalicije" uspjeh i fotelja u Predsjedništvu bili zaista i dostižni?!

"Sumnjam! Dakle, nakon višemjesečnih pregovaranja i dogovaranja ko će koga podržati za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda te nakon što su mnogi izvisili, sada se bave mišlju da u ime svoje partije delegiraju žene, jer unaprijed znaju da je borba izgubljena. Uvjerena sam da nijedna žena ne bi mogla biti kandidatkinja ukoliko bi toj partiji prolaz njihovog kandidata bio evidentan ili unaprijed dogovoren. Tada bi te partije delegirale samo muškarce. Za mene lično ovi potezi nisu rezultat političkog progresa u smislu spolnog i rodnog unapređenja društva u cjelini, niti su rezultat stranačkog opredjeljenja u segmentu rodne ravnopravnosti, jer ovi prijedlozi dolaze od partija koje rodnu ravnopravnost politički ne propagiraju, a u većini slučajeva se trude da žena bude što manje na pozicijama s kojih bi mogle ući u parlamente ili ne daj bože da budu rukovoditeljice nekih preduzeća, odbora, komisija i slično", smatra zastupnica Demokratske fronte.

Maja Gasal-Vražalica kaže i kako ovo nije nikakvo zalaganje za ravnopravno i društvo jednakih šansi, već je samo nastavak jedne dugogodišnje političke tradicije, a ta je da čak i žena može da se nađe u utrci, za u njihovom svijetu za muškarce rezervirana mjesta, samo ukoliko je podobna i ukoliko to s jedne strane osigurava nastavak dinastije u politici, a taj nastavak znači nastavak moći i jačanje interesa jedne porodice ili porodica okupljenih oko jedne porodice, a može žena da bude kandidatkinja i onda kada muškarac, odnosno lider stranke 'skonta' da su mu šanse za ulazak u Predsjedništvo minimalne pa će tada naravno da delegira ženu kao kandidatkinju i još će taj potez 'prodati' kao proevropski iako se u njegovim redovima žene mogu prebrojati na prste jedne ruke, a u državnom parlamentu se ne mogu čak ni pod lupom naći.

"Već više puta sam to istakla pa ću i ovoga puta, a to je da nije bitno da li je muškarac ili žena, već je bitno koji muškarac i koja žena", kazala je na kraju Gasal-Vražalica.

Sve je ipak samo privid

Nihad Uk, generalni sekretar Naše stranke i jedan od najmlađih vijećnika u Gradskom vijeću Grada Sarajeva, slaže se da je primjetan veći broj žena u bh. politici, međutim, kaže kako se ne može oteti utisku da se radi o prividu.

"Faktičko stanje na 'terenu' je drugačije. Ako krenemo od Predsjedništva BiH, gdje nema nijedne žene, Vijeća ministara gdje od devet resora tek dva vode žene, preko federalnih resora pa sve do načelničkih, odnosno gradonačelničkih pozicija, vidjet ćemo da smo izrazito patrijarhalno društvo. U ovom segmentu, kao društvo, možda i najviše zaostajemo u odnosu na društva kojima, barem deklarativno, težimo. U posljednje vrijeme špekuliše se o mogućnosti kandidiranja dviju žena za članice Predsjedništva BiH, međutim, smatram da to nije rezultat želje tih stranaka da afirmišu žene i pruže punu podršku u osvajanju mandata, već se radi s jedne strane o matematičkoj računici da predsjednik stranke ne može dobiti očekivanu podršku u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva, a u drugom slučaju o unutarstranačkom sukobu", smatra Uk.

Nihad Uk još kaže kako su žene desifinitivno potcijenjene i procentualno u izvršnim i zakonodavnim organima, ali i tamo gdje ih ima ne daju puni doprinos.

"Na desetine je razloga što je to tako. Kao što sam već rekao, mi smo izrazito patrijarhalno društvo i tranzicija ka ravnopravnom društvu sporo ide. Nekada svjesno, ali često nesvjesno, društvo nameće barijere da se ostvari stvarna ravnopravnost. Mislim da smo kao društvo zreli da uklonimo sve barijere i širom otvorimo vrata za žene, da slobodno i hrabro preuzmu volan upravljanja i promijene kurs kuda smo svih ovih godina vođeni, jer litica nije daleko", kaže na kraju Nihad Uk, generalni sekretar Naše stranke.