Velika Britanija se plašila kako će politikom prema ratnoj BiH narušiti odnose sa SAD-om
U tekstu "Velika Britanija plašila se kako će politikom prema ratnoj BiH narušiti odnose sa SAD-om", koji piše Financial Times, otkriveni su dokumenti iz 1993. godine koji sugerišu da su zvaničnici u Velikoj Britaniji bili najmanje zabrinuti za utjecaj dešavanja u BiH i u drugim dijelovima bivše Jugoslavije na šire transatlanske odnose, već samo na britanske odnose s Amerikom.
Zvanični London, kao i druge evropske vlade, zalagao se za održavanje embarga na oružje svim učesnicima u ratu, uključujući međunarodno priznatu bh. administraciju.
Washington je preferirao ukidanje embarga, nadajući se da će to pomoći bosanskim snagama da preuzmu vojsku bosanskih Srba, koji su imali pristup teškom naoružanju koje su im isporučivale Srbija i Crna Gora.
Amerika je također željela da izvede vazdušne napade na vojsku bosanskih Srba kako bi pomogli Armiji BiH da uzvrati udarac, čemu su se evropske vlade žestoko protivile.
Među dokumentima koji su objavljeni je poruka Roderica Lynea, privatnog sekretara Johna Majora, koji priznaje da su i američka i britanska štampa imale "pravu razliku u mišljenju u pogledu buduće politike".
Dvije strane su se osjećale ogorčene jer je postojao rizik od začaranog kruga sa političkim razlikama koje su se širile kao rezultat izvještavanja u štampi, navodi Financial Times.
"Kao ključni prioritet, moramo osigurati da ove medijske borbe ne utječu na vaš lični odnos s predsjednikom Clintonom. Ako postoje ikakve pritužbe, moraju se posmatrati na drugim nivoima", napisao je Lyne.
Ova poruka napisana je isti dan, u maju 1993. godine, kada je Lyne održao sastanak sa Raymondom Seitzom, američkim ambasadorom u Velikoj Britaniji, na kojem je izrazio neke od najvećih frustracija Velike Britanije.
Ovaj dokument, piše Financial Times, jasno pokazuje da je otpor vojnoj akciji djelimično inspirisao i premijer Major.
U još jednom dopisu u maju 1993., koji je Lyne ostavio Majoru, navodi se kako premijer nije zainteresovan za američku akciju protiv bosanskih Srba.
Međutim, američka politika je na kraju preovladala jer je postalo jasno da je evropska politika učinila vrlo malo na zaštiti civila, piše Financial Times.
Zračni napadi pokrenuti su u septembru 1995. godine, nakon što vojne snage bosanskih Srba pregazile opkoljenu enklavu Srebrenicu, koju su UN odredile kao sigurnu zonu, i masakrirale 8.000 muškaraca i dječaka.
U odvojenom, nedavno objavljenom dopisu, od decembra 1992. godine, premijer Major se izvinio Clintonu, nakon brojnih medijskih upita da li je tadašnji novoizabrani američki predsjednik podnio zahtjev za britansko državljanstvo dok je bio na Univerzitetu na Oxfordu kako bi izbjegao vojnu službu u Vijetnamu.
Podsjećamo, kako je prije nekoliko godina kazao bivši ministar vanjskih poslova BiH i ambasador BiH pri UN-u Muhamed Sacirbey, tajnim dogovorom Washingtona, Londona i Pariza spriječeni napadi aviona NATO-a u Srebrenici.
Prema Sacirbeyjevim riječima, Clinton, Major i francuski predsjednik Jacques Chirac održali su sastanak na kojem su odlučili da spriječe intervenciju aviona NATO-a u Srebrenici.
