Veliko arheološko otkriće u BiH: Kod Ravnog pronađena reljefna ploča iz 9. stoljeća
Jedina je to takva građevina u Bosni i Hercegovini, a arheologinja Snježana Vasilj iz Mostara, koja je predvodila istraživanje na ovom području, za Klix.ba kaže kako je ovo veliko otkriće jer je ploča pronađena u samoj crkvi, koja je otkrivena tokom njezinog istraživanja na tom području.
Time je, kako objašnjava, ujedno otkriveno da dijelovi oltarnih ploča s pregradama koji su pronađeni u 19. stoljeću pripadaju upravo crkvi koju je ona otkrila, što se prije nije moglo znati.
"Ja sam imala sreću i u srijedu (21.10. 2020.) smo našli jednu ploču s reljefom oltarne pregrade koja asocira upravo na vrijeme najstarije crkve iz doba predromanike. Plakala sam od sreće kad sam ugledala pročelje ploče sa sasvim drugačijim radovima. Ovo je za mene kruna istraživačkog rada nakon što sam otvorila 42 grobnice i pregledala brojne kosturnice, što nije bio lak posao", kaže mostarska arheologinja za Klix.ba.
Ističe kako je pronađena ploča bogato ukrašena i jako kvalitetno urađena, te je kao takva jedinstvena i neprocjenjiva. Ovdje se, kako pojašnjava, po prvi put pored reljefnih javljaju i ukrasi sa simbolima koji su vezani za kršćanstvo, a u ovom slučaju je, kako pojašnjava, to ptica koja ispred sebe ima grozd grožđa ili kalež.
"Svi fragmenti ploča koji su prije nađeni negdje naokolo, nisu bili u kontekstu crkve koju smo otkrili, a ovo je prvi put da je taj fragment nađen u crkvi", ističe Vasilj.
Govoreći o veoma značajnom pronalasku u građevini koja datira od 9. stoljeća i koja je se veže s već otkrivenom kamenom plastikom, podsjeća da se takva ploča sa simbolom ptice, otkrivena u prijašnjim istraživanjima, sastavljena iz komada nalazi u muzeju u Trebinju, ali da njezin pronalazak nije bio u kontekstu crkve koju je ona otkrila kako jedinu takvu građevinu u BiH.
Otkrivanje jedinstvene crkve u BiH, kako naglašava Vasilj, svjedoči da su na mjestu bogatog arheološkog nalazišta bile tri crkve iz tri različita vremenska perioda, a ne jedna kako se na početku mislilo, te svjedoči kontinuitetu kršćanstva na tom području.
Ovo područje je 2016. godine proglašeno nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, a zanimanje naučnika i javnosti za ovaj lokalitet traje još od davne 1890., kada je Hristifor Mihajlović, tada iguman Manastira u Zavali, skrenuo pažnju na zanimljivu kamenu plastiku crkvenoga namještaja s bogatim reljefima raznovrsnih apstraktnih i figuralnih motiva predromaničke i romaničke provenijencije koji se direktno vežu za crkvu sv. Petra. Lokalitet nije prestao privlačiti pažnju ni nakon arheoloških istraživanja 1957.
Kako bi se riješile mnoge nejasnoće i pristupilo zaštiti lokaliteta, odlučeno je da se naprave reviziona istraživanja pod rukovodstvom Snježane Vasilj, u vremenu 2016. do 2018., nakon čega je pronađena više sakralnih građevina i objekata.
Općina Ravno u saradnji s Ministarstvom kulture Federacije BiH provodi jedinstveni projekt konzervacije arheoloških objekata, a kako je općina u svojim projektima koncentirsana na turizam, taj lokalitet je između ostalog uvrstila u svoju turističku ponudu jer je na idealnom mjestu uz špilju Vjetrenicu i manastir koji je poznat u Zavali .
