Venecijanska komisija o Ustavu: Stranke iz RS-a još 2005. prihvatile ustavnost jačanja nadležnosti BiH
U dokumentu iz marta 2005. godine Venecijanska komisija iznijela je mišljenje o ustavnoj situaciji u Bosni i Hercegovini i ovlastima visokog predstavnika.
Članovi komisije dolazili su iz Norveške, Velike Britanije, Švicarske, Belgije i Finske, a u uvodnom dijelu razmatranja osvrnuli su se na razmišljanja političkih stranaka u oba entiteta, što je iz današnje perspektive naročito zanimljivo posmatrati.
U izvještaju Venecijanska komisija navodi kako je delegacija naišla na jednoglasnost u FBiH da sadašnji ustavni aranžmani u BiH nisu efikasni ni racionalni.
"Vlast je rasplinuta na previše nivoa i obično je vrši jedinica koja je premala da djelotvorno ispunjava svoje funkcije. U FBiH postoji jednoglasnost da se jača državni, a u isto vrijeme i općinski nivo, bez obzira na činjenicu da je reforma općinskog nivoa u FBiH godinama blokirana. Međutim, uvijek se naglašava da reforma ne bi trebala da se desi samo u FBiH", navodi se.
Nakon toga se Venecijanska komisija osvrnula na razmišljanja stranaka u RS-u 2005. godine.
"U Republici Srpskoj slika je sasvim drugačija. Neke tamošnje političke partije (SDS, PDP) smatraju da su sadašnje ustavne odredbe na državnom nivou adekvatne, dok su druge (SNSD) otvorene prema jačanju državnih ovlasti, da bi se zemlji omogućilo da djelotvorno učestvuje u evropskim integracijama", ističe komisija.
Dodatne nadležnosti BiH
Između ostalog, u mišljenju komisije razmatrane su i dodatne nadležnosti Bosne i Hercegovine, koje i danas predstavljaju predmet spora između političkih predstavnika u BiH.
Venecijanska komisija je u ovom dijelu naglasila kako su na osnovu odredbi koje čine Ustav BiH nadležnosti države već proširene.
"Venecijanska komisija je u prošlosti dala doprinos tom procesu, između ostalog usvajanjem mišljenja o 'potrebi za pravosudnom institucijom na nivou BiH'. U skorije vrijeme su dodatne državne nadležnosti u područjima odbrane i obavještajnog rada bile utemeljene na odredbama člana III. 5. (a) da će BiH preuzeti nadležnost u onim stvarima koje su neophodne za očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta", ističe se u mišljenju.
Također, komisija je navela kako su predstavnici nekih stranaka iz Republike Srpske u tom periodu tvrdili kako nema potrebe za izmjenama Ustava BiH te da se svaki potrebni prijenos nadležnosti može izvršiti na osnovu odredbe o dobrovoljnom prijenosu nadležnosti, tačnije upravo kroz član III.
"Komisija ne dijeli ovakav stav. Iz nekoliko razloga, dobrovoljno prijenos nadležnosti djeluje, jasno je, nedovoljno da zemlju učini sposobnom za buduću integraciju unutar EU", navela je komisija.
Također, naglašeno je kako bi prijenos nadležnosti trebao teći u sljedećem smjeru:
-
bit će potreban sveobuhvatan prijenos nadležnosti, a ne dio po dio
-
bit će potreban prijenos ne samo zakonodavnih ovlaštenja, već i ovlaštenja izvršnih tijela i finansijskih resursa
-
s obzirom na finansijsku i ekonomsku situaciju u zemlji, neće biti moguće nastaviti jednostavno uspostavljanje novih nivoa birokratije na državnom nivou, kao dodatak višestrukoj birokratiji na nižem nivou; cijele strukture će morati biti prenesene;
-
do sada ostvareni napredak u velikoj je mjeri postignut zahvaljujući naporima i onome što je omogućio visoki predstavnik; njegova uloga će, ipak, u budućnosti da se smanjuje;
Iako bi se, prema mišljenju Venecijanske komisije, uloga visokog predstavnika trebala smanjiti, ističe se kako se u budućnosti dodatno moraju ojačati i nadležnosti države.
"Shodno tome, Komisija smatra da je neizostavna revizija državnog Ustava da bi se ojačale nadležnosti države. Ukazuje na to da član X Ustava predviđa proceduru za njegove izmjene. Ova reforma tražit će konsenzus većine u sva tri konstitutivna naroda. Interes svih naroda u BiH za evropske integracije trebao bi omogućiti postizanje takvog konsenzusa", navodi se u dijelu izvještaja Venecijanske komisije.
