Vijeće ministara sutra raspravlja o HDZ-ovom prijedlogu Izbornog zakona: Koje su šanse da se usvoji?
Na insistiranje HDZ-a BiH, čiji kadar Davor Bunoza predvodi Ministarstvo pravde, na ovoj sjednici će se naći prijedlog, bez obzira na to što tekst očigledno nije usaglašen s partnerima iz vlasti. Kao moguća "izlika" za predlaganje zakona na ovaj način, sigurno će biti spomenute tehničke izmjene Izbornog zakona koje je 26. marta ove godine nametnuo visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.
On je dao rok do 19. aprila da vlasti u BiH usvoje tehničke izmjene Izbornog zakona, što one nisu uradile. HDZ će pokušati, kroz prizmu argumenta da je dogovor bolji od nametanja, "progurati" svoje interese, a sigurno će iskoristiti i neustavno donošenje Izbornog zakona entiteta RS, koje je došlo kao reakcija na nametanje visokog predstavnika.
Krajem aprila, tačnije 25. ovog mjeseca, premijer FBiH Nermin Nikšić je rekao da je Trojka (SDP, NS, NiP) poslala svoj prijedlog za Izborni zakon BiH, koji bi u velikoj mjeri inkorporirao promjene koje je donio Schmidt. Ipak, predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je rekao kako će se samo prijedlog njegove stranke nalaziti pred ministrima, a potencijalno i pred državnim zastupnicima.
Ovim potezom, HDZ pokušava "na mala vrata" doći do promjene Izbornog zakona koja bi skoro pa cementirala poziciju ove stranke kao nezaobilazne u postizbornoj formaciji vlasti u Bosni i Hercegovini.
To je jasno i iz prijedloga kojeg je objavio sam Hrvatski narodni sabor još prije nekoliko mjeseci.
Dok je većina analiza govorila o promjeni načina izbora člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine kroz de-facto formiranje zasebne izborne jedinice u Federaciji BiH, "provukle" su se i druge promjene koje za cilj imaju poboljšanje šansi HDZ-a da budu nezaobilazan faktor u svim budućim razgovorima o formiranju vlasti, i na entitetskom i na državnom nivou.
Tako u prijedlogu, tačnije u članu 10.15 koji će se naći 7. maja pred članovima Vijeća ministara BiH stoji:
"Za svaku listu, ukupan broj važećih osvojenih glasova dijeli se sa 1, 2, 3, 4, 5, i tako redom, sve dok je to potrebno za raspodjelu mandata. Brojevi koji se dobiju ovom serijom dijeljenja su 'količnici'. Količnici se redaju od najvećeg ka najmanjem. Mandati se raspodjeljuju jedan po jedan po listama s najvišim količnicima, dok se ne raspodijele svi mandati. Kada lista dobije mandat, taj mandat se dodjeljuje s vrha liste."
Ovim bi se povećala šansa da veće stranke, odnosno one s većim brojem glasova, dobiju značajno veći broj delegata/zastupnika u kantonalnim parlamentima.
Naprimjer, ukoliko je u Izbornoj jedinici bilo 100.000 glasova, a četiri stranke su prešle izborni prag u skupštini koja ima 13 zastupnika. Stranka "X" je osvojila 42.000 glasova, stranka "Y" 26.000 glasova, stranka "Z" 14.000 glasova, a stranka "Q" 10.000 glasova.
Prema trenutnom načinu podijele mandata. Stranka "X" bi imala 5 zastupnika, stranka "Y" 4 zastupnika, stranka "Z" 2 zastupnika i stranka "Q" 2 zastupnika.
U HDZ-ovom prijedlogu stranka sa najvećim brojem glasova stranka "X" bi dobila čak 6 mandata, stranke "Y" i "Z" bi imale isti broj mandata dok bi stranka "Q" imala samo jedan mandat.
Jasno je zašto je prijedlog zakona sporan, to jeste zašto bi bio sporan nominalno pro-bosanskim strankama. Radi se, naravno, o Trojci, koja ima četiri mjesta u Vijeću ministara.
Radi se o Zukanu Helezu (ministar odbrane), Elmedinu Konakoviću (ministar vanjskih poslova), Sevlidu Hurtiću (ministar za ljudska prava i izbjeglice) te Edinu Forti (ministar za promet i telekomunikacije).
Klix.ba je kontaktirao ove ministre te smo do zaključenja ovog teksta dobili odgovor samo od Sevlida Hurtića. On nam je rekao kako neće prisustvovati sjednici VM, jer će se nalaziti u Banjoj Luci na otvorenju džamije Arnaudija. Poznato je i da se Elmedin Konaković nalazi u Abu Dhabiju na odmoru, te ni on neće prisustvovati sjednici.
Ključno je napomenuti da je za usvajanje zakona na sjednici Vijeća ministara BiH potrebno minimum jedan glas iz svakog konstitutivnog naroda. Dakle, imajući u vidu da Hurtić neće prisustvovati sjednici, sve je na Helezu i Konakoviću. U slučaju da ovaj dvojac odluči da ne glasa za prijedlog HDZ-a, on neće proći Vijeće ministara i neće moći ići u dalju proceduru donošenja zakona u BiH.
Vrijedi istaći da je na dnevom redu, prije prijedloga Izbornog zakona, i Nacrt zakona o sudu Bosne i Hercegovine. Za ovaj prijedlog postoji novi tekst, koji još nije objavljen u javnosti. Nije poznato da li je riješen najveći kamen spoticanja između partnera u vlasti, a to je sjedište Apelacionog suda BiH. Dok su stranke iz RS više puta naglasile da sjedište mora biti u Banjoj Luci, iz stranaka Trojke su predlagali Istočno Sarajevo, kao i druge gradove u entitetu RS.
