Debata i analiza situacije u BiH dolazi uslijed visoke političke krize i napetosti u našoj zemlji koja traje skoro godinu dana, ali i rata u Ukrajini i proruskog utjecaja na Balkanu. Riječ je o redovnim sjednicama koje se održavaju u maju i novembru na osnovu polugodišnjeg izvještaja OHR-a.
Za duboku krizu, blokadu državnih institucija i procesa, podrivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma, antiustavnih poteza kao i rast nacionalizma i širenje proruskog utjecaja u BiH su zaduženi političari i stranke koje čine vlast u RS-u, a to su već odavno prepoznali i funkcioneri Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, što je samo naglašeno nakon ruske agresije na Ukrajinu.
Također tu je i pitanje visokog predstavnika u BiH čiji legitimitet i dalje osporavaju politički predstavnici iz bh. entiteta Republika Srpska kao i prisustvo snaga EUFOR-a u BiH odnosno produženje mandata misije Althea, ali i pozicija BiH prema rata u Ukrajini i potezima Rusije.
Treba podsjetiti da su u novembru prošle godine Rusija i Kina uspjele spriječiti obraćanje Christiana Schmidta u Vijeću sigurnosti UN-a jer je u zraku "visilo" produženje mandata EUFOR-a u BiH. No sada postoji opcija da se Schmidt ipak obrati u Vijeću sigurnosti UN-a i iznese svoje viđenje stanja u BiH tokom dosadašnjeg mandata.
Vijećem sigurnosti UN-a ovog mjeseca predsjedavaju Sjedinjene Američke Države.
Inače, u Vijeću sigurnosti UN-a ovih dana rastu tenzije jer je Rusija najavila da će bojkotovati sastanak Vijeća sigurnosti UN-a s Političkim i sigurnosnim komitetom EU (PSC), što je još jedan znak pogoršanja odnosa između Moskve i njenih partnera iz Ujedinjenih naroda. Od početka ruskog napada na Ukrajinu, Moskva nije bojktovala niti jedan sastanak, no čini se kako se stvari i ovdje mijenjaju.
