ViK za samo tri godine izgubio vodu u vrijednosti od 218 miliona KM
Ured za reviziju institucija Federacije BiH izvršio je reviziju učinka na odabranom uzorku od 10 vodovodnih preduzeća, iz svakog kantona po jedno, kako bi se zadovoljio kriterij geografske zastupljenosti.
Za uzorak su uzeta vodovodna preduzeća s najvećim poslovnim prihodima iz deset kantona, kako slijedi: KJKP Vodovod i kanalizacija d.o.o. Sarajevo, JP Vodovod i kanalizacija d.o.o. Zenica, JP Vodovod d.o.o. Mostar, JKP Vodovod i kanalizacija d.o.o. Tuzla, JP Vodovod d.o.o. Bihać, JP 6.mart d.o.o. Goražde, JP Vodovod d.o.o. Posušje, JP Komunalno d.o.o. Livno, JP Vodovod i odvodnja d.o.o. Orašje i JKP Bašbunar d.o.o. Travnik.
Revizijom su obuhvaćeni i osnivači navedenih vodovodnih preduzeća, a to su: Vlada KS, Grad Zenica, Grad Mostar, Grad Tuzla, Grad Bihać, Grad Goražde, Općina Posušje, Grad Livno, Općina Orašje i Općina Travnik.
Revizijom je utvrđeno da podaci o zahvaćenoj i isporučenoj vodi, koje iskazuje većina vodovodnih preduzeća, nisu pouzdani. Također, nisu pouzdani ni podaci o gubicima vode, koje su iskazala vodovodna preduzeća u posmatranom periodu revizije.
Prema podacima koje su vodovodna preduzeća dostavila Uredu za reviziju, utvrđeno je da je u periodu 2015.-2017. godina, u 10 vodovodnih preduzeća iz uzorka, ukupna količina zahvaćene vode iznosila blizu 449 miliona mᶟ, dok je ukupna količina isporučene vode iznosila blizu 158 miliona mᶟ (35 posto od ukupno zahvaćene vode).
Razlika iskazane ukupno zahvaćene i ukupno isporučene vode u 10 vodovodnih preduzeća iz uzorka iznosi blizu 291,9 miliona mᶟ. Prema dostavljenim podacima iz vodovodnih preduzeća iz uzorka, gubici vode za period od tri godine iznosili su 288 miliona mᶟ, što predstavlja 64 posto od ukupno zahvaćene vode. Razlika od blizu 4 miliona mᶟ vode, odnosno 1 posto od zahvaćene vode, predstavlja ovlaštenu nefakturisanu tzv. legalnu potrošnju, koju pojedina preduzeća iskazuju kao gubitak vode.
U pojedinim vodovodnim preduzećima gubici vode prelazili su 60 posto ukupno zahvaćene vode. Tako su, primjera radi, u JP Vodovod d.o.o. Posušje iskazani gubici vode, u prosjeku za tri godine, iznosili 76 posto, u KJKP Vodovod i kanalizacija d.o.o. Sarajevo 73 posto, dok su u JP 6.Mart d.o.o. Goražde i JKP Bašbunar d.o.o. Travnik gubici vode iznosili 66 posto. Revizija je utvrdila da nijedno vodovodno preduzeće nije iskazivalo gubitke vode u novčanoj protuvrijednosti, kako je predviđeno Međunarodnom metodologijom (IWA).
Nema preciznih podataka o gubicima vode
Revizija je utvrdila da vodovodna preduzeća, u najvećem broju, nisu provodila sistemske mjere aktivnog nadzora i kontrole vodovodne mreže, koje bi kao rezultat dale pravovremeno otkrivanje gubitaka vode, preciznije utvrđivanje njihove količine, kao i uzroka njihovog nastanka. U najvećem broju vodovodna preduzeća su provodila pasivnu kontrolu, koja podrazumijeva registrovanje vidljivih površinskih curenja, obično nakon dojave građana.
Revizijom je utvrđeno da većina vodovodnih preduzeća iz uzorka nema precizne podatke o strukturi gubitaka vode. Tri vodovodna preduzeća (Livno, Orašje i Travnik) dostavila su podatke o procijenjenom iznosu ukupnih gubitaka vode, bez podataka o njihovoj strukturi. Prema dostavljenim podacima iz ova tri preduzeća, nije poznato koliko iznose stvarni, a koliko prividni gubici vode. Ostala vodovodna preduzeća iz uzorka dostavila su podatke s djelomično utvrđenom strukturom gubitaka vode.
Konstatovano je da u najvećem broju vodovodnih preduzeća iskazani podaci o gubicima vode i njihovoj strukturi nisu rezultat pouzdanih mjerenja, nego su dati na osnovu procjene. Razloge nemogućnosti preciznog utvrđivanja strukture gubitaka vode nadležni iz vodovodnih preduzeća obrazlažu sljedećim: nepostojanje mjerača protoka vode po zonama, nemogućnost vođenja svakodnevnog telemetrijskog praćenja protoka vode po zonama mjerenja, neispravni mjerači, kao i nedovoljan broj istih i nedostatak opreme i sredstava.
Provedena revizija pokazala je da većina vodovodnih preduzeća iz uzorka u svojim planovima poslovanja nije određivala jasne ciljeve za smanjivanje gubitaka vode u mreži, niti je utvrđivala konkretne aktivnosti, rokove i nosioce planiranih aktivnosti, koje će se poduzimati na smanjivanju gubitaka vode. Ove aktivnosti bili su dužni provoditi kako bi uskladili poslovanje s načelima obavljanja komunalne djelatnosti, propisanim kantonalnim zakonima o komunalnim djelatnostima.
Na pitanje revizije jesu li vodovodna preduzeća u periodu 2015.-2017. godine izrađivala planove za održavanje i zamjenu vodovodne infrastrukture i definisala prioritete, čak pet vodovodnih preduzeća (Travnik, Livno, Mostar, Posušje i Orašje) je odgovorilo da nije planiralo održavanje vodovodne infrastrukture.
Četiri vodovodna preduzeća (Bihać, Sarajevo, Tuzla i Zenica) iz uzorka su odgovorila da izrađuju navedene planove i dostavili su dokaze iz kojih je vidljivo da su planirali aktivnosti na održavanju vodovodne infrastrukture. Jedno vodovodno preduzeće (Goražde) odgovorilo je da su planirali sredstva za održavanje vodovodne infrastrukture, međutim reviziji nisu dostavljeni dokazi koji potvrđuju tu izjavu. Samo jedno vodovodno preduzeće (Zenica) iz uzorka je smanjivanje gubitaka vode navelo kao prioritet poslovne politike.
ViK d.o.o Sarajevo uopće nije ulagao u održavanje i rekonstrukciju vodovodne mreže
Analizirajući preduzete aktivnosti vodovodnih preduzeća na održavanju i rekonstrukciji vodovodne infrastrukture, revizija je tražila od vodovodnih preduzeća podatke o vlastitim sredstvima uloženim u redovno održavanje vodovodne mreže.
"Evidentno je da su vodovodna preduzeća iz uzorka ulagala izuzetno mali dio ukupno ostvarenih prihoda u održavanje i rekonstrukciju vodovodne mreže. Prema dostavljenim podacima, konstatovano je da dva vodovodna preduzeća uopće nisu ulagala vlastita sredstva za ove namjene. Revizija cijeni važnim istaknuti da je jedno od navedenih preduzeća KJKP VIK d.o.o. Sarajevo u posmatranim godinama revizije, u odnosu na ostala vodovodna preduzeća iz uzorka, imalo izrazito visoke realizovane prihode (145 miliona KM), međutim nije ulagalo vlastita sredstava u održavanje i rekonstrukciju vodovodne mreže. Prema izjavi odgovornih u ovom vodovodnom preduzeću, poslovi rekonstrukcije dotrajale vodovodne mreže bili su minimalni, a izvršeni radovi su finansirani uglavnom iz budžeta KS. U odgovoru na Upitnik revizije, nadležni su naveli da su izvršene određene rekonstrukcije cjevovoda u ulicama za koje su općine iskazivale interes, što su često bile ulice koje nisu prioritetne u pogledu gubitaka vode u mreži te da su izvršene rekonstrukcije bile nedovoljne", piše u izvještaju.
Analiziranjem odgovora koje su osnivači dali na postavljeno pitanje revizije o tome jesu li u periodu 2015.- 2017. godine ulagali finansijska sredstva u kapitalne projekte, kako bi se smanjili gubici vode u mreži, šest osnivača (Grad Zenica, Grad Goražde, Grad Bihać, Općina Travnik i Grad Tuzla) je odgovorilo da su ulagali finansijska sredstva. Ostala četiri osnivača (Grad Mostar, Grad Livno, Općina Posušje i Općina Orašje) odgovorila su da nisu ulagala finansijska sredstva za ove namjene.
Vlada Kantona Sarajevo uložila je 2015. godine 1.500.000 KM. Radi se o sredstvima za izradu Studije neprihodovane vode u sistemu kojim upravlja KJKP VIK d.o.o. Sarajevo.
Na pitanja Ureda za reviziju institucija Federacije BiH o ocjeni efikasnosti vodovodnih preduzeća samo je Vlada Kantona Sarajevo rad ViK-a d.o.o. Sarajevo ocijenila "nedovoljno uspješnim". Ostali osnivači rad vodovodnih preduzeća označili su "uspješnim" ili "srednje uspješnim".
"Odgovorni iz resornog ministarstva u Kantonu Sarajevo naveli su kako je prema njihovom mišljenju izgubljeno puno vremena i sredstava, a da su efekti rada KJKP VIK d.o.o. Sarajevo zanemarivi te zbog toga efikasnost ovog preduzeća ocjenjuju nedovoljno uspješnim. Prema njihovom mišljenju, ne postoji strategija za rješavanje problema, kako na nivou KS tako ni u KJKP VIK d.o.o. Sarajevo. Veliki problem u neefikasnosti preduzeća, prema mišljenju ovog osnivača, predstavlja slaba tehnička, stručna i kadrovska opremljenost preduzeća, kao i izostanak nadzora nad radom preduzeća. Poslovanje preduzeća dodatno opterećuje višak zaposlenih kojih po procjenama osnivača ima od 200 do 250", piše u izvještaju.
Vodovodna preduzeća izgubila 297 miliona KM
Provedena revizija je pokazala da su u vodovodnim preduzećima iz uzorka, u posmatranom periodu, postojali veliki gubici vode u vodovodnoj mreži. Prema dostupnim finansijskim pokazateljima vodovodnih preduzeća, evidentno je da većina vodovodnih preduzeća posluje s gubicima ili na granici rentabilnosti.
Uprkos navedenom, revizija je konstatovala da vodovodna preduzeća nisu iskazivala gubitke vode u novčanoj protuvrijednosti, niti su provodila analize koje bi pokazale koliki su stvarni finansijski efekti izgubljene vode u mreži i koliko bi se isti mogli smanjiti da su se poduzimale pravovremene i adekvatne mjere na otkrivanju i suzbijanju gubitaka vode.
"Shodno tome, revizija cijeni potrebnim ukazati na mogućnost ušteda, ako bi se preduzele odgovarajuće mjere i osiguralo smanjenje gubitaka vode u vodovodnoj mreži. Revizija je koristeći prosječnu cijenu vode od 1,03 KM/mᶟ (bez PDV-a) izračunala koliko bi okvirno iznosila novčana protuvrijednost gubitaka vode u mreži u periodu od tri posmatrane godine za deset vodovodnih preduzeća iz uzorka", navode revizori.
Novčana protuvrijednost iskazanih gubitaka vode u vodovodnim preduzećima iz uzorka za period 2015.-2017. godina je velika i iznosi blizu 297 miliona KM. Kada bi se ovom novčanom iznosu gubitaka vode dodali i drugi troškovi vezani za zahvatanje većih količina vode od potrebnih, kao i ekološke posljedice visokih gubitaka vode, ovaj iznos bio bi još značajniji.
Pojedinačno gledano, ViK Sarajevo izgubio je 212.286 mᶟ vode, što je 218.655.000 KM novčane protuvrijednosti.
Kompletan izvještaj Ureda za reviziju institucija FBiH pročitajte ovdje.
