Vila "Solvay" jedan je od simbola Lukavca: Vrijedna Austro-Ugarska građevina je ukras grada
Naime, objekat koji i danas ima status vile pod nazivom "Solvay", izgrađen je u Austro-Ugarskom periodu i predstavlja najznačajnije dobro graditeljskog i kulturno-historijskog naslijeđa na području općine Lukavac. Prvobitno, namjena objekta je bila zdravstvena ustanova, a zatim je postala stambeni objekat.
Po svom arhitektonskom izričaju, za savremeno doba neobična građevina, je izgrađena tokom 1911. i 1912. godine, a među lokalnim stanovništvom je poznata kao "Milerova vila". Naime, dolaskom Fritza Millera za direktora kompanije "Solvay" dvadesetih godina 20. vijeka, objekat je promijenio ulogu i postao je stambena vila.
Uspostavljanje gradskih temelja Lukavca
Kako navodi Semir Hadžimusić iz Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona, temelji današnjeg gradskog područja Lukavca postavljeni su krajem 19. stoljeća.
"Naime, već s početkom izgradnje Fabrike sode, 1893. godine, podizane su i prve stambene zgrade novog naselja. Radilo se planski, po urbanističkim načelima, zadovoljavajući stambene, ali i komunalne, infrastrukturne, javne i društveno-socijalne potrebe. Prvo su podignute zgrade za radnike i majstore, a zatim i za činovnike i namještenike", kaže Hadžimusić.
Na kraju Činovničke ulice sagrađen je reprezentativni objekat, prvobitno za potrebe zdravstvene ustanove. Upravo, ovaj objekat promjenom namjene iz zdravstvene u stambenu, postaje dom, odnosno vila tadašnjeg direktora lukavačke Fabrike sode "Solvay" Fritza Millera.
"Kao značajno graditeljsko dobro iz Austro-Ugarskog perioda, predstavlja jedan od simbola Lukavca, koji od novembra 2015. godine ima status nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine", naglašava Hadžimusić.
Projekat koji je u arhivi Fabrike sode vođen kao "Krankenhaus", u Lukavac je stigao 21. jula 1911. godine, nakon čega se pet dana kasnije potpisuje protokol o izgradnji bolnice, odnosno lječilišta u Lukavcu.
"Potom, kako je navedeno, u augustu i septembru iste godine u štampi se govori da je počela gradnja Pasterovog zavoda u Lukavcu. Ako znamo da je dr. Adolf Hempt, kao prvi ljekar na službi u Lukavcu od 1905. godine, kao i da se njegovo ime provlači kroz planove, inicijative i realizaciju izgradnje zdravstvene ustanove ovdje, a potom i u Novom Sadu, onda sa priličnom sigurnošću možemo izvesti zaključak da je ovaj objekat u Lukavcu građen baš s namjerom da u njemu zaživi značajna medicinska ustanova, kakva je Higijenski ili Pasterov zavod", navodi Hadžimusić.
Velelepno zdanje u centru grada
Zahvaljujući zalaganju, tada već uglednog i priznatog doktora Adolfa Hempta te Josefa Valende, direktora Sodafabrik Solvay Lukavac, spomenuto velelepno zdanje je podignuto u Lukavcu do kraja 1912. godine.
"Ipak, prema dostupnim informacijama, u njemu nije zaživio Pasterov zavod. Zašto nije, ostaje otvoreno pitanje, a mogući odgovori leže u općim političkim i društveno-socijalnim prilikama u Dvojnoj Monarhiji uoči Prvog svjetskog rata. Uprkos tome, dr. Hempt je do 1914. godine u vili otvorio zdravstvenu ustanovu 'Fabrikspital' ili 'Werks Ambulatorium', u narodu prozvanu mala bolnica koja je bila opremljena najsavremenijim medicinskim sredstvima toga perioda", piše Hadžimusić.
Za vrijeme Prvog svjetskog rata, u tom objektu bio je smješten stacionar za Austro-Ugarske vojnike, dok je dr. Hempt, kao rezervni oficir službovao kao komandant Vojne bolnice u Trstu.
"Poslije sloma Austro-Ugarske, dr. Hempt se vratio u Lukavac, gdje se ponovo našao na dužnosti glavnog ljekara. Početkom 1921. godine odlazi u rodni Novi Sad, gdje intenzivira aktivnost na organizovanju Pasterovog Zavoda, koji se otvara već 1922. godine. Što se tiče zdravstvene službe, nakon odlaska dr. Hempta u Novi Sad, u Lukavcu dvije godine ordiniraju ljekari iz Tuzle, a 1924. godine za glavnog ljekara imenovan je dr. Ljudevit Jurinac, koji se tu doseljava iz Varaždina i na službi ostaje sve do 1946. godine", podaci su Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa TK.
Preuređenje vile
U početku je dr. Jurinac radio u vili, odnosno maloj ili radničkoj bolnici, sve dok ta zgrada nije promijenila namjenu i preuređena za stanovanje, za što je najviše bio zaslužan Fritz Miller, direktor Bosanske tvornice sode Solvay d.d. Lukavac.
"Nije bilo moguće utvrditi koje je godine zdravstvena namjena objekta u potpunosti promijenjena u stambenu. Poznato je da je Miller živio u vili, od kada je imenovan za direktora fabrike 1926. godine, pa sve do oktobra 1943. godine. Upravo je po uputama direktora Millera izvršena dogradnja terase iznad ulaza sa sjeverne strane", dodaje Hadžimusić
Vila "Solvay" za Lukavac predstavlja jedan od najvažnijih simbola grada te danas, kako to kažu historičari, sasvim zasluženo ima status nacionalnog spomenika Bosne i Hercegovine od 2015. godine.
Početkom ove godine, Gradsko vijeće Lukavca, jednoglasno je izglasalo odluku o zamjeni zemljišta za vilu. Također, od ove godine, vila "Solvay" se nalazi i na poštanskoj markici Pošte BiH.
Marija Šerifović napala takmičara Zvezda Granda: Ubila bih se da moj sin ode to raditi
