Više od 100 interno raseljenih porodica u Sarajevu nema krov nad glavom, spremni su na radikalne poteze
Na području ove općine je više od 30 interno raseljenih porodica. Riječ je o porodicama koje su do početka rata živjele u Sarajevu, ali su zbog rata bile primorane da napuste svoje domove i presele se na druga mjesta u gradu. Među njima je i porodica Ahmeta Tahtovića koji je ogorčen zbog toga što on i mnogi drugi 30 godina čekaju na rješavanje stambenog pitanja.
Tahtović je u razgovoru za naš portal napomenuo da su vlasti Bosne i Hercegovine Aneksom 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim se tretira povratak na prijeratna ognjišta, Ustavom i zakonom obavezuje na rješavanje ovog pitanja. Ukazao je da je prije svega obaveza lokalnih vlasti, u ovom slučaju Općine Novo Sarajevo, da trajno osiguraju krov nad glavom onima koji su interno raseljeni u ovoj općini.
Izostanak konkretne reakcije
Tvrdi da vlasti Novog Sarajeva nisu napravile pravne pretpostavke za stambeno zbrinjavanje, iako su to mogle učiniti. Da su to mogle učiniti istakao je primjer sarajevske Općine Centar.
Napomenuo je da je ova općina 2018. donijela odluku kojom je utvrđeno da "pravo na dodjelu zamjenskog stana mimo javnog oglasa imaju:
- Lica koja su nosioci stanarskih prava na stanu u objektu koji je rješenjem Službe za prostorno uređenje i komunalne poslove proglašen ruševnim i opasnim za ljude i okolinu te je previđeno njegovo uklanjanje ili je već srušen;
- Lica koja su nosioci stanarskih prava na stanu koji je uništen ili oštećen ratnim dejstvima i nije obnovljen, a kojima je rješenjem Uprave za stambena pitanja dozvoljeno vraćanje u posjed stana ako bude obnovljen".
Tahtović je ukazao da on i druge porodice imaju potvrdu o stanarskom pravu te im nije jasno zašto Općina Novo Sarajevo jednostavno ne uradi ono što je uradila Općina Centar. Sumnjaju da Općina Novo Sarajevo prioritet u dodjeli općinskih stanova favorizira svoje uposlenike.
Druga moguća rješenja
Prema njegovim riječima, Općina Novo Sarajevo u posjedu ima 160 stanova, za koje je naveo da bi bili dovoljni da se riješi stambeno pitanje svih interno raseljenih u Kantonu Sarajevo. Osim toga, nejasno im je to kako općina ne može da riješi ovaj problem kada u budžetu ima 20 miliona KM neutrošenih sredstava. Za njih je ovo pokazatelj da novac ne predstavlja problem.
Tahtović je također podsjetio da im je 2011. obećano da će 2013. dobiti zgradu u Novom Sarajevu, ali to se nije desilo. U subotu, 28. oktobra, su se okupili kako bi simboličnim činom "sahranili" obećani projekat izgradnje spomenute zgrade.
Razlog za njihovo nezadovoljstvo je utoliko veći zbog toga što je Kanton Sarajevo jednu od zgrada za ovu populaciju na Šipu gradio čak 12 godina. Tek nedavno je završena njena izgradnja.
Većina političara kao nijemi
Nezadovoljni su i zbog toga što, kako tvrdi Tahtović, načelnik Novog Sarajeva Hasan Tanović (SDP) odbija da razgovara sa predstavnicima interno raseljenih građana. To je slučaj iako su zvanično nekoliko puta podnosili zahtjev za sastanak.
Koliko je ovaj problem značajan pokazuje i to da su među interno raseljenim osobama oni koji su bili civilne žrtve rata, među kojima je Tahtović koji je bio logoraš, da postoje oni koji su selili čak 15 puta, koji su primorani da žive u podrumima i koji su teško bolesni. Strahuju da su vlasti odlučile da problem riješe tako što će sačekati da ova populacija jednostavno biološki nestane.
Poručili su da su nezadovoljni i ponašanjem Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, za kojeg su naveli da se ponaša kao da Kanton Sarajevo nije dio Federacije Bosne i Hercegovine, kao i ponašanjem Ministarstva za rad, socijalnu politiku, raseljena lica i izbjeglice Kantona Sarajevo.
Obraćali su se i gradonačelnici Sarajeva Benjamini Karić (SDP), predsjedniku sarajevskog SDP-a Adnanu Šteti, novosarajevskom SDP-u, predsjedniku SDP-a i premijeru FBiH Nerminu Nikšiću, predsjedniku SDA Bakiru Izetbegoviću i generalnom sekretaru SDA Halidu Genjcu, ali je reakcija opet izostala.
Poručili su svim strankama da neriješeno stambeno pitanje interno raseljenih osoba u Kantonu Sarajevo predstavlja test za sve političke stranke. Od njih očekuju da im omoguće da se "vrate iz svog grada u svoj grad". Tvrde da među političarima postoje oni koji su iskazali spremnost da im pomognu, ali da se konkretno još ništa ne dešava. Upozoravaju na radikalne korake, jer su iscrpili sva moguća pravna sredstva.
