Policija Unsko-sanskog kantona podnijela je devet krivičnih prijava protiv migranata, dok policija u Sarajevu kaže da ne sumnjiči niti jednog migranta za krivično djelo ali da su postojale situacije kršenja javnog reda i mira, najčešće u svađama u redu za hranu.
"Većina ljudi su dobri, samo neki prave probleme", kaže Ahmed iz Afganistana, koji je trenutno u Sarajevu i na putu za Zapadnu Evropu.
Koalicija za borbu protiv govora mržnje nedavno je medije i zvaničnike upozorila da neosnovano optužuju migrante za povećanje kriminala. Većina studija i iskustvo u Evropi i susjednoj Srbiji, kroz koju je prošlo više od milion izbjeglica, pokazuju da migranti nisu odgovorni za povećanje kriminala.
Stopa kriminala među migrantima u BiH, prema zvaničnim brojkama, zasad iznosi 2,6 krivičnih djela na 1.000 migranata, gotovo trostruko manje nego među Bosancima i Hercegovcima tokom 2016. godine.
"Možda su neki migranti kriminalci, možda. Ali znam i siguran sam da sam ja dobra osoba. Imam diplomu i govorim četiri jezika. Nemam problema s policijom u svojoj, niti u drugim državama. Devedeset posto ljudi su dobri. Policija zna sve o nama, ne možete prijeći granicu ako ste pravili probleme", kaže Sirijac Muhamed, koji putuje iz Alepa. Dodaje da je umoran od probijanja opasnim putevima.
U Unsko-sanskom kantonu je, prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), 650 migranata. To ministarstvo proslijedilo je tužiocima prijave u devet slučajeva krivičnih djela koja su počinili migranti (dva djela lakih tjelesnih povreda, jedno razbojništvo, dvije teške krađe i četiri krađe).
"Evidentirana su i četiri narušavanja javnog reda i mira koji su policijski službenici podnijeli protiv stranih državljana-migranata i donesen je zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka pred Općinskim sudom u Velikoj Kladuši zbog međusobnog fizičkog sukoba", rekli su za BIRN BiH iz MUP-a Unsko-sanskog kantona. Krivična djela migranata čine oko 2,6 posto od ukupno 339 krivičnih djela u Unsko-sanskom kantonu od početka 2018. godine.
Denis Hadžović iz sarajevskog Centra za sigurnosne studije smatra da dodatni broj migranata u BiH povećava ukupni broj krivičnih djela i smanjuje sigurnost.
"Imamo tuče između njih, pa imamo i pljačke stranaca, provaljivanje u objekte i vikendice što se dešava na području Krajine tako da su to sve sigurnosni problemi koji su se povećali", kaže Hadžović. Dodaje da se migranti “bez para, izmučeni i bolesni” nastoje izboriti sa svojim problemima i “sitnim krađama sebi obezbijediti egzistenciju”.
Stručnjak za sigurnost Jasmin Ahić objašnjava da se BiH proteklih godina pripremala za val izbjeglica, a ne pojedinačne i dolaske u malim grupama. U BiH sada dolaze “ekonomski migranti, vrlo dobro pripremljeni”, poznaju puteve i imaju “sredstva kojima pokušavaju ući u EU”.
O njihovom utjecaju na stopu kriminala, smatra Ahić, prerano je govoriti.
"Definitivno je prerano govoriti o kriminalitetu, nemamo takvih pokazatelja čak i u slučajevima koji su vrlo problematični, kod onih koji gladuju… Prerano je, ali da je sigurnosni aspekt već problematičan - jeste, jer duži vremenski period u parkovima i na otvorenim prostorima donosi mogućnost za povećane izvore ugroženosti, pa i kriminaliteta”, objašnjava Ahić. Dodaje da je "u Beogradu napravljeno nekoliko kampova za migrante".
Magazin Vice u Srbiji je analizirao podatke o krivičnim djelima u toj državi, tokom 2016. godine. Od ukupnog godišnjeg broja od gotovo 100.000 krivičnih djela, migranti su bili odgovorni za 55 odnosno tek 0,06 posto.
"Već i grub osvrt na podatke govori o tome da su ovakvi slučajevi i dalje statistički rijetki”, navodi Vice. Citira istraživača Beogradskog centra za bezbjednosnu politiku Sašu Đorđevića kako je "strah od bolesti, terorizma i kriminala najzastupljeniji među građanima" prema istraživanju agencije “Propozitiv”.
"Glavni razlozi su strah od nepoznatog i stereotipi koji vladaju. Zbog toga i jedan slučaj (pogotovo ako je nasilan) može da bude udica za nerazumijevanje i dizanje tenzija", kazao je Đorđević.
Policija u Njemačkoj (gdje je krenula većina migranata koji su trenutno u BiH) godinama tvrdi da stopa kriminala među više od milion migranata nije veća nego među 80 miliona Nijemaca.
"Izbjeglice nisu odgovorne za nesrazmjerno povećanje kriminala u Njemačkoj, ustvari ga čine rjeđe od prosjeka u njemačkom društvu", potvrdila je tamošnja policija u novembru 2015. godine, a prenijele novine Die Welt.
Broj izbjeglica u mjesecima prije nastanka ovog izvještaja naglo je porastao u Njemačkoj, ali stopa kriminala nije imala nagli, nego ravnomjerni rast.
Tim istraživača njemačke televizije NDR i novina “Süddeutsche Zeitung” imao je uvid u povjerljive dokumente njemačke policije.
"Oni pokazuju da su tokom 2016. migranti u Njemačkoj počinili 214.600 krivičnih djela, što je za nekoliko hiljada više nego 2015. godine, ali je ta država u tom periodu imala porast od 213.000 migranata", prenose dva njemačka medija.
"Većina 'zločina' migranata su trivijalnosti“, navodi se u izvještaju. Gotovo 17 posto se odnosi na izbjegavanje plaćanja javnog prijevoza, četvrtina su pljačke, a drugih 25 posto nanošenje povreda (od kojih je većina nastala u tučama između samih migranata). Tek šest posto nasilnih zločina usmjereno je prema nemigrantima.
Ovaj izvještaj također je potvrdio da su migranti češće osumnjičeni za krivična djela od Nijemaca. Najčešće su to imigranti s Balkana (u 11 posto slučajeva sumnje i 19 posto slučajeva svih zločina), slijede imigranti iz zemalja Magreba odnosno sjeverozapadne Afrike, te Gambije, Nigerije i Somalije.
Jedna od rijetkih zvaničnih studija u Njemačkoj (koja tvrdi da bi migranti mogli biti odgovorni za povećanje kriminala) objavljena je u januaru 2018. godine.
"Kriminal je u Njemačkoj od 2015. do 2016. godine porastao za više od deset posto, a 90 posto tih slučajeva uključuje mlade muške migrante", tvrdi se u studiji i dodaje da su žrtve trećine zločina sami migranti.
Istraživači su naveli da ne smatraju tu pojavu neobičnom jer su većina migranata u Njemačkoj mladi muškarci starosti od 14 do 30 godina, što je skupina koja će najvjerovatnije počiniti neki zločin, nezavisno od nacionalnosti.
Ta studija također navodi da će policija osumnjičiti migrante za zločine češće nego Nijemce.
Pomoćnik ministra sigurnosti BiH za azil Marijan Baotić kaže da je dosad u zvaničnu statistiku upisano 3.449 migranata iz desetak različitih država Afrike i Bliskog istoka.
-"Mi smo multikulturalni, ali ne razumijemo tu kulturu. Znači imamo taj problem, valjda ćemo uspjeti i to savladati", kaže Baotić.
Koalicija za borbu protiv govora mržnje i zločina iz mržnje prije nekoliko dana je upozorila da su istupi čelnika institucija zasnovani na uvjeravanju javnosti da se radi o “lažnim migrantima”, osobama koje kroz BiH samo prolaze i koje su u našu državu došle da se “odmore”, uživaocima “raznih opijata i narkotičkih sredstava” koji predstavljaju “zdravstveni rizik” i “ne žele biti smješteni u postojeći smještaj, nego žele smještaj u centru Sarajeva”.
“Širenju ovakve ksenofobije i rasizma dodatno doprinosi neetičko izvještavanje bosanskohercegovačkih medija, u cilju privlačenja čitateljstva. Mediji prenose jednostrane senzacionalističke izjave bez sagledavanja problema”, navodi se u saopćenju Koalicije u kojem se navode tekstovi kojima se “ukazuje na to da građani Sarajeva imaju razlog za paniku, s obzirom na to da izbjeglice stvaraju prijetnju sveopćoj sigurnosti u Sarajevu”.
Članovi Koalicije navode da zvanični podaci policije u Sarajevu ne navode niti jedno krivično djelo koje su počinili migranti.
"Sarajevska policija je od početka godine u jednom izvještaju o krivičnom djelu ipak navela ime migranta. Naime, u azilantskom centru Delijaš opljačkan je državljanin Sirije", prenosi BIRN BiH.
Usik kupio lažni Rolex uoči revanša s Furyjem od kojeg je zaradio 86 miliona dolara
