Potvrdio je to Feni portparol Fonda memorijala, pod čijim okriljem kompleks i djeluje, Irfan Gazdić, naglašavajući da je riječ o povećanom broju turista u odnosu na godinu prije, kao i da se tendencija povećanja broja turista očekuje i u ovoj godini.
"Mislim da ne postoji zemlja koju mogu naći na karti da iz nje turisti nisu došli - od zemalja Bliskog i Dalekog istoka, zapadne Evrope, te Australije, Novog Zelanda, SAD-a, Kanade ili Latinske Amerike. Možda najviše turista dolazi iz regije, posebno Hrvatske i Slovenije, ali ne u toliko višoj mjeri od drugih turista. Diplomatski korovi također imaju svoju ulogu u promoviranju tunelskog kompleksa, s ambasadama stalno kominiciramo za dovođenje gostiju", istaknuo je.
Gazdić podvlači da je prošla godina u cijelosti kroz niz aktivnosti i projekata bila posvećena obilježavanju 20. godišnjice prokopavanja i puštanja u funkciju tunela.
U januaru je rekonstruirana muzejska postavka i kuća Kolara, iz koje se ulazi u spomenički kompleks.
Mart, april i maj obilježili su Dani otvorenih vrata muzeja, kada su organizirani sati historije o značaju tunela za učenike devetih razreda u KS-u.
Razlog tome je što učenici ne mogu u udžbenicima učiti o nedavnoj historiji Sarajeva i BiH.
Također je sredinom maja organiziran okrugli sto radi razmatranja historijske osnove na koju će biti naslonjeni svi budući naučni radovi u vezi s tunelom.
"To je bilo prvi put da se naučno pristupilo tunelu, i da su segmenti ovog spomeničkog kompleksa potkrijepljeni dokumentima", ističe Gazdić.
U znak sjećanja na noć između 30. i 31. jula 1993. godine kada je prokopan tunel, organizirana je prigodna manifestacija, dok je obilježavanje 20. godišnjice od izgradnje tunela krunisano 26. decembra svečanošću u Domu Oružanih snaga BiH.
Tu je prezentiran kratki dokumentarni film o nastanku Tunela spasa, predstavljena monografija "Tunel spasa" i izložba "Objekat D-B u svjetlu dokumentacije", čiji je idejni tvorac kustosica spomeničkog kompleksa Dina Memić.
Gazdić najavljuje da je u ovoj godini planirano realiziranje započetih projekata. To se prvenstveno odnosi na proširenje kapaciteta za prijem gostiju. Plan je napraviti nove četiri videosobe s mnogo većim kapacitetom u odnosu na postojeće prostorije, koje sada mogu primiti 60 do 80 ljudi. Time bi bila stvorena mogućnost za prijem oko 300 ljudi u jednom trenutku.
Također, planirano je u skladu s finansijskim mogućnostima, otkupljivanje dodatnih parcela da bi kompleks bio proširen, uz izgradnju poligona s improvizovanim minskim poljem.
"Time bi tunel bio produžen još jednom trasom od 30-ak metara, te bi se iz njega ulazilo u improviziranu tranšeju koja bi oko sebe imala minsko polje. To bi bila dodatna atrakcija za sve, jer bi to bilo u skladu s autentičnim ratnim izgledom tunela. Sada imamo na raspolaganju 25 metara tunela otvorenih za posjete", istaknuo je Gazdić.
Govoreći o planovima da se tunel obnovi u punom kapacitetu ispod aerodromske piste, on naglašava da je u ovom trenutku to teško očekivati, jer takav projekt zahtijeva velika finansijska sredstva. Također je potrebno prvenstveno osposobiti kuću "Sloboda" s druge strane piste, te riješiti međunarodna pitanja, jer tunel prolazi ispod međunarodnog teritorija pod jurisdikcijom međunarodnih sigurnosnih agencija.
Gazdić zaključuje da se gotovo svakodnevno radi na proširenju stalne baze eksponata, a pokrenut je i proces njihovog otkupa.
"Muzej trenutno ima više od 500 eksponata različitog karaktera. Sam tunel je eksponat, s kolicima, alatima i improviziranim plastičnim cipelama za izgradnju tunela, raznom municijom, dnevnicima koji su vođeni tokom izgradnje, fotomonografijom, te brojnim dokumentima, a i kuća Kolara je muzej sam po sebi jer je ona autentičan ulaz u kompleks ratnog tunela", podvukao je.
